SERVIS POSEBNIH NASLOVA BILANCA SOCIJALISTA

Nadnaslov: Nakon dvanaest godina vladavine rezultat - neuspjeh Naslov: Bilanca socijalista u Francuskoj Podnaslov: Francuzi pred nedjeljne izbore ne pokazuju previše oduševljenja uspjesima socijalista u pitanjima inflacije i vanjskog deficita, kriveći ih za nezaposlenost i moralnu diskreditaciju Piše: Noel COURTAIGNE, AFP PARIZ - Dvanaest godina nakon dolaska na vlast, francuski socijalisti pokušali su tijekom kampanje za zakonodavne izbore koji počinju u nedjelju, braniti postignute rezultate koje Francuzi strogo ocijenjuju kako na etičkom tako i socijalnom planu. Francuzi se čine potpuno nezainteresiranima za uspjehe socijalista po pitanju inflacije i vanjskog deficita koji im izgledaju nerealnima u odnosu na dramu nezaposlenosti, njihov glavni neuspjeh. Tri milijuna osoba službeno je bez posla, što predstavlja 10,5 posto aktivnog stanovništva. Nezaposlenost se u dvanaest godina gotovo podvostručila. Nezaposlenost je toliko opustošila francusko društvo da se pojavila jedna nova društvena klasa, "novi siromasi". Tih izopćenika iz društva, za koje je uvedena novčana pomoć, minimalni dohodak (400 dolara mjesečno), bilo je krajem 1992. godine 550.000 tisuća, što je 13 posto više nego prethodne godine. No sav svoj moralni ugled u očima Francuza socijalisti su posebno izgubili zbog skandala u koje su upleteni. Među onima koji su francuski politički život željeli učiniti moralnijim, što je bilo jedno od osnovnih načela njihove vlade, danas su brojni oni koji moraju polagati račune sudskoj vlasti za bezbrojne afere financiranja njihove stranke. Od sabotaže Greenpeaceova broda Rainbow Warrior u novozelandskoj luci Auckland srpnja 1985. godine, do afere zaražene krvi, oni su pridonijeli općem diskreditiranju političke klase, tim više što su često ostavljali utisak da žele izbjeći odgovornost. Taj stav posebno je kritiziran u aferi zaražene krvi: nakon nemara visokih dužnosnika zdravstva, 300 hemofiličara umrlo je od AIDS-a, zaraženo 1984. i 1985. godine pošiljkama krvi za koje su ti visoki dužnosnici znali da je zaražena. Okolišanje političkih predstavnika, u prvom redu bivšeg socijalističkog premijera Laurenta Fabiusa u polaganju računa pred sudom, u javnom mijenju im je zadalo smrtni udarac. Međunaslov: Stroga gospodarska politika Došavši na vlast 1981. godine, socijalisti su tijekom tri godine sve reformirali: minimalna plaća znatno je porasla, početak uživanja mirovine određen je na 60 godina, dodijeljen je peti tjedan odmora, vrijeme tjednog rada je smanjeno na 39 sati a plaćeno je 40, nacionalizirano je na desetke bankarskih i industrijskih poduzeća. Ukinuta je smrtna kazna, deseci tisuća dužnosnika su zaposleni kako bi se borili - već tada - protiv nezaposlenosti. Ali ta politika temeljena je na takvim napetostima (93 milijardi FF vanjskog deficita u 1992. godini, ili 16,6 milijardi dolara po sadašnjem kursu, stalni napad na franak koji je više puta devalviran, inflacija...) da socijalisti 1983/1984. godine izvode zaokret za 180 stupnjeva odlučujući se za politiku strogosti. Tada su izloženi ponižavajućem porazu na jednoj od reformi ljevice, nacionalizaciji privatnog obrazovanja. Pred pobornicima slobode obrazovanja koji su masovno, u stotinama tisuća, manifestirali na ulicama, oni se srpnja 1984. godine povlače. U tom radikalnom zaokretu socijalisti se usuđuju napasti još jedan od tabua francuskog društva, određivanje plaća prema cijenama. Uspjeli su razbiti inflaciju, koja je s 14 posto u 1981. godini pala na 2 posto u 1992. godine te ojačati vanjske račune Francuske (prekoračenje od 50 milijardi FF ili 8,9 milijardi dolara u 1992. godine). Njihova gospodarska politika je tako stroga da je 1992. godini Francuska jedna od rijetkih europskih zemalja koja zadovoljava uvjete maastrichtskog ugovora za ekonomsko i monetarno ujedinjenje Europe. Oni moderniziraju Burzu i djelomično privatiziraju poduzeća koja su prehodno nacionalizirali. Ulažu u obrazovanje, tako da je državno obrazovanje postalo za vrijeme njihove vlade prvom brigom države, iako međutim nije rješen najveći problem francuskog obrazovnog sustava, njegova nepodesnost tržištu rada. (Hina)br 192103 MET mar 93