TRIBINA: JEZIČNA I PRAVOPISNA PROBLEMATIKA U NDH

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - "Jezična i pravopisna problematika u NDH" bila je tema sinoćnje tribine "Hrvatski jezik i oko njega", priređene na Tribini grada Zagreba. Predavač prof. dr. Marko Samardžija u uvodu je istaknuo da su se desetljećima demonizirala zbivanja oko jezika u NDH i uglavnom se o tome pisalo negativno, osim u rijetkim prilikama nacionalnog buđenja. Govoreći o pravopisu za NDH, dr. Samardžija iznio je podatke o radu na novom pravopisu u tom razdoblju, koji je trebao zamijeniti dotadašnja izdanja Broz-Boranićeva pravopisa. Tako je Ministarstvo nastave NDH već 1941. osnovalo "Povjerenstvo za hrvatski jezik, njegovu čistoću i pravopis", koje je odmah počelo s radom, izradivši novi pravopis po fonološkom načelu. Autori su bili Franjo Cipra, Petar Guberina i Kruno Krstić. No taj pravopis je zaustavljen i nikada nije izašao, iako nije zabranjen nikakvom javnom uredbom. Po riječima dr. Samardžije to se vjerojatno dogodilo jer je 14. kolovoza 1941. dr. Ante Pavelić donio "Zakonsku odredbu o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i pravopisu", u kojemu u 7. članku te odredbe stoji: "Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvučnom pravopisu." Dr. Samardžija drži da je to bila velika greška jer je unijela dvojbu u javnosti, koja je bila navikla na sasma drugi način govorenja i pisanja. U ljeto 1942. Hrvatski državni ured za jezik objavio je mali pravopis "Koriensko pisanje" Adolfa Bratoljuba Klaića, koji će poslije biti prerađen i proširen te u ljeto 1944. objavljen pod nazivom "Hrvatski korijenski pravopis". Autori toga pravopisa bili su A. B. Klaić i Franjo Cipra, i nedavno je pretiskan u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade. Dr. Samardžija ističe da je taj pravopis "sa stručne strane napravljen gotovo besprijekorno, ali je prijelaz sa fonološkog na korijenski pravopis priskrbio mnoge probleme". Govoreći o gramatikama hrvatskog jezika, dr. Samardžija je naveo da tu nije bilo nekih većih zahvata, premda je opstojala ideja o izradbi jedne nove gramatike, ali se ostalo samo na tome. Kao jednu od prvih odluka o jezičnoj problematici novih vlasti dr. Samardžija navodi uredbu da se izradi hrvatski rječnik koji je, međutim, također ostao samo na ideji. Za posebnosti leksika u NDH dr. Samardžija kaže da su o tome stvorene glasine koje nisu imale osnova. "To se dogodilo", drži dr. Samardžija, "zbog preradikalna uvođenja nekih naziva koja su se neprekidno ponavljala, kao što su krugoval, brzoglas i t.d". Vojno nazivlje je, drži dr. Samardžija, samo povratak na staro domobransko nazivlje od prije 1918. u doba Austro-Ugarske te da je za NDH zapravo bilo uvedeno jako malo novih riječi. U hrvatski je rječnik, dodao je, vraćeno niz starih riječi koje su u hrvatskom jeziku bile u uporabi do 1918., primjerice riječi kojima su se služili hrvatski pisci iz 18. i 19. stoljeća, kao što su: povoz, voznica, mirisnica i t.d. Na kraju tribine najavljeno je da će uskoro izići knjiga dr. Marka Samardžije o toj problematici. (Hina) dd 192103 MET mar 93