PISMO PREMIJERA ŠARINIĆA STRANIM DRŽAVNICIMA

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić uputio je danas pismo saveznim kancelarima Njemačke i Austrije i predsjednicima vlada Italije, Velike Britanije, Francuske, Mađarske, Češke, Slovačke i Nizozemske, u kojima ih poziva da "svojim pozitivnim preporukama i objektivnim inforamcijama utječu na stvaranje povoljne slike o hrvatskoj turističkoj ponudi, a time i na povećani dolazak turista iz njihovih zemalja", priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću. U pismu se kaže: "Vaša Ekselencijo, Prvi puta u svojoj povijesti Republike Hrvatska ima mogućnost smaostalno prezentirati svoju bogatu i raznovrsnu turističku ponudu međunarodnoj turističkoj javnosti. Hrvatski turizam ima već godinama razvijenu i na međunarodnom tržištu afirmiranu turističku ponudu koja se razvila zahvaljujući izuzetno vrijednim prirodnim resursima, u prvom redu čistom i ekološki dobro uščuvanom jadranskom prostoru (oko 1.800 km obale i gotovo 1200 otoka i otočića), zadivljujućim prirodnim ljepotama od kojih su najspektakularnije locirane u sedam nacionalnih parkova, te bogatoj i raznolikoj kulturno-povijesnoj baštini (grad Dubrovnik, Dioklecianova palača u Splitu i Nacionalni park Plitvička jezera uvršteni su u riznicu UNESCO-ove baštine). S ukupnim kapacitetom od 860.000 kreveta i mjesta u svim oblicima smještaja turistički se promet u predratnim godinama stabilizirao na oko devet - deset milijuna turista koji su ostvarili ostvarili oko 55 - 60 milijuna noćenja godišnje (od čega oko 35 - 40 milijuna inozemnih), a registrirani promet od inozemnih turista iznosio 1,5 - 2 milijarde dolara. Turizam je ostvarivao od 10 do 12 posto ukupnog društvenog proizvoda, oko 80 posto izvoza usluga i oko 25 - 30 posto ukupnog izvoza hrvatskog gospodarstva. Ratne su okolnosti, nažalost, prekinule intenzivni uspješni razvoj hrvatskog turizma. U posljednje dvije godine posjeta europskih i izvaneuropskih turista bila je, iz tog razloga, znatno manja nego ranijih godina. Međutim, sa završetkom rata i postupnim smirivanjem opće političke situacije ponovo su stvoreni uvjeti za oživljavanje turističkog prometa i vraćenje pozicija hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu. Da je tomu tako govori i činjenica da je već u 1992. godini, u kojoj iz objektivnih razloga nisu mogli u potpunosti biti ostvareni uvjeti za odgovarajuće turističko poslovanje, turistički promet počeo postupno oživljavati. Tako su u potpunosti bili popunjeni kapaciteti sjevernog Jadrana: Istre, Kvarnera, sjevernodalmatinskih otoka (Cres, Lošinj, Krk, Rab), te nadijelu kontinentalne Hrvatske. Važno je napomenuti kako Hrvatska u svojim nastojanjima nailazi na potporu i razumijevanje najvažnijih svjetskih turističkih foruma. U pismu gospodina Juana Careaga, predsjednika UFTAA (Uniuversal Federation of Travel Agents-Associations), od 23. listopada 1992. predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu stoji da će UFTAA "nastraviti snažno podupirati slobodnu i miroljubivu Hrvatsku uz suglasnost da se sve preporuke o neputovanju u Hrvatsku ukinu". Isto tako UFTAA će "pomagati sve poslovne interese hrvatskih turističkih agencija u svijetu". Republika Hrvatsla ulaže maksimalne napore za kvalitetne pripreme ovogodišnje turističke sezone. Turistima i svima koji u 1993. dođu u Hrvatsku bit će na raspolaganju oko 130.000 kreveta u hotelskim kapacitetima, 60.000 kreveta u ostalim kvalitetnim smještajnim kapacitetima, znatno veća ponuda u kapacitetima privatnih soba i kampova, oko 13.000 vezova u 37 suvremeno opremljenih marina raspoređenih duž cijele obale i otoka. U tu svrhu u funkciji su već sada aerodromi: Zagreb, Split, Dubrovnik, Krk, Pula, a radi se i na osposobljavanju aerodroma Zadar. U cestovnom i pomorskom prometu radi se na: premošćivanju Masleničkog ždrila, osposobljavanju Jadranske magistrale na dionici kod Zadra, pojačanju dužobalnog linijskog brodskog prometa i intenziviranju trajektnih i brodskih veza s otocima i Italijom. Republika Hrvatska demokratska je i otvorena zemalja za sve dobronamjerne ljude svijeta. Ovim putem pozivamo sve stare i, uvjereni smo, buduće nove prijatelje kao i Vlade njihovih zemalja da svojim pozitivnim preporukama i objektivnim inforamcijama utječu na stvaranje povoljne slike o hrvatskoj turističkoj ponudi, a time i na povećani dolazak turista koji će se moći uvjeriti u tradicionalnu hrvatsku gostoljubivost", stoji na kraju pisma koje je premijer Šarinić uputio dr. Helmutu Kohlu, Giulianu Amatu, dr. Franzu Vranitzkom, Johnu Majoru, Pierru Beregovou, Jozsefu Antallu, Vaclavu Klausu, Vladimiru Mečiaru i Ruddu Lubbersu. (Hina) žb 181144 MET mar 93