IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 18. ožujka (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE, 17. III. 1993., Program na hrvatskom jeziku (Pregled tiska) "Leipziger Volkszeitung" raščlanjuje postupak generala Morillona. U biti akcija francuskoga generala u BiH, uza sav osobni integritet, nije ništa drugo nego nastavak onog spektakularnog putovanja predsjednika Mitterranda u Sarajevo. Polazište i jedne i druge akcije jest želja da se poveća utjecaj Francuske na Balkanu. Neobični entuzijazam, koji Mitterrand sada pripisuje Morillonu, ponajprije ima veze s time da je generalu uspjelo u situaciji, koja je izgledala bezizlaznom, profilirati Francusku kao posrednika. Zacijelo je ispravno ako se tradicionalni saveznici Srbije, kao Rusija i Francuska, u interesu sprečavanja najgorih ratnih izdanaka koriste svojim utjecajem u Beogradu. Preduvjet za to bio bi zajednički usklađeni politički mandat svih posrednika u tom sukobu. O istoj temi dnevnik "Mitteldeutsche Allgemeine" piše da general Morillon prekoračuje svoj mandat i političke obzire kako bi pomogao barem nekolicini tisuća onih što umiru od gladi i ranjenicima. Hoće li mu to uspjeti, potpuno je neizvjesno. Vijesti su neodređene. Kod Srba se nikada ne zna hoće li se držati obećanja ili će lokalni zapovjednici jednostavno odbiti zapovijed svojih nadređenih. Igračkom takvih nepredvidljivih postupaka postao je general koji je odgojen u vjeri i stezi. Na vlastitoj koži on sada osjeća anarhiju koja vlada među gerilcima, moć svjetske organizacije koja je više nemoć i strahovitu bijedu pučanstva. Generalima se za tako što obično rijetko pruža prilika. Ali, u ratu na Balkanu ništa nije normalno, zaključuje list. "Koelner Stadtanzeiger" o generalu Morillonu piše da je on živi štit za pučanstvo i bjegunce, koje svojom nazočnošću želi zaštiti od pokolja i spriječiti pad toga maloga grada. Sigurno, svrha njegove akcije je humanitarna akcija, a ne borba. Ali, Morillon nije morao osobno ići tako daleko. General koji nije uvijek bio neprijeporan, ali koji je u svakom slučaju nepotkupljiv u svom prosuđivanju i ispunjen odgovornošću. To je čovjek s građanskom odvažnošću ili recimo sa staromodnom vojničkom čašću. Kao štit Morillon je istodobno optužba protiv ratnih huškača i pasivnih političara. "Die Welt" raščlanjuje postupak generala Morillona i zaključuje da njegovu misiju u Srebrenici ne treba shvatiti samo kao humanitarnu akciju. Ona ukazuje na promjenu Francuske politike prema Srbiji. Od ubojstva potpredsjednika bosanske vlade Turajlića, Pariz je morao podnijeti previše srpskih udaraca. To trajno ne može izdržati ni tako mitsko bratstvo po oružju. Međutim, pravi heroji Srebrenice ne nose uniforme UN i ne stoje osvijetljeni reflektorima zapadnih medija. To su osamljeni muslimanski branitelji te žene i djeca koji uspijevaju izdržati u tom paklu, zaključuje list. BRITANSKI RADIO - BBC, 17. III. 1993. (Pregled tiska) Britanski listovi ne propuštaju spomenuti posjet princa Charlesa, britanskog prijestolonasljednika, britanskim snagama u Hrvatskoj i BiH. 'Princ se drži podalje od srpskih topnika' naslov je kraćeg članka u The Daily Telegraphu. U izvještaju Tima Judaha u "The Timesu" riječ je o posjetu generala Živote Panića Iraku gdje je navodno govorio o zajedničkoj sudbini iračkog i jugoslavenskog naroda. Izvori u Beogradu vjeruju da je general razgovarao o mogućoj razmjeni oružja za iračku naftu. Po emisiji bagdadskog radija general Panić razotkrio je subverzivnu ulogu američkog imperijalizma i drugih koji vode politiku s ciljem da se uništi Jugoslaviju. Obje zemlje su pod sankcijama UN, ali za razliku od Jugoslavije Irak raspolaže s naftom koja je Srbiji potrebna da bi preživjela. Premda su se sve islamske zemlje okrenule protiv Srbije, na početku su je podržavali Irak i Libija. No, jučer je bilo znakova da Libija sada mijenja kurs. Javljeno je da je general Gadafi pozvao jugoslavenskog veleposlanika i rekao mu da, kako se navodi, 'savjest svijeta više ne može gledati ubijanje djece, starih ljudi i žena'. Srbija, 17. III. 1993. Tasković: Šešelj je službenik hrvatske vlade Beogradski listovi - Politika, Politika ekspres, Borba i Večernje novosti - prenose izvješća s konferencije za novinare potpredsjednika SPO Mihajla Markovića. Marković je novinarima pročitao opširno pismo dr. Aleksandra Taskovića upućeno predsjedniku Skupštine Srbije i predsjedniku srpske vlade u kojem dr. Tasković na osnovi članka 51. stava 3. Ustava Republike Srbije zahtijeva da se oduzme putovnica predsjedniku Srpske radikalne stranke i zastupniku u Skupštini Jugoslavije dr. Vojislavu Šešelju, zbog toga jer je 'počinio kazneno djelo izdaje Republike Srbije', te zbog indicija da priprema bjeg, vjerojatno u Hrvatsku. Marković je novinarima napomenuo da postoje dokazi da je dr. Šešelj radio za hrvatskog predsjednika Tuđmana. Tvrdi se nadalje da je Šešeljevo putovanje u Madrid, u ožujku prošle godine, financirala savjetnica Ministarstva za informiranje Republike Hrvatske Mirjana Zelen-Makša. Priložene su i fotografije na kojima je Mirjana Zelen-Makša i dr. Vojislav Šešelj, s konferencije za novinare u Madridu. Šešelj je u Madridu posjetio Alekseja Dolgoruskog, i ponudio mu srpsku krunu, a dr. Tasković tvrdi da su Dolgoruski, Franjo Tuđman i Vojislav Šešelj, rimokatoličke vjere, a uz to i pripadnici reda Malteških vitezova. Dr. Tasković u pismu naglašava da je Šešelj po nalogu iz Zagreba predstavljao Srbe kao koljače i monstrume, sve najumnije Srbe proglasio izdajnicima i poticao na građanski rat u Srbiji, i time nanio Srbiji 'više poraza i sramote nego tisuće Tuđmanovih vojnika i sva Tuđmanova propaganda'. Dr. Aleksandar Tasković u istom pismu zahtijeva da se slučajem dr. Vojislava Šešelja pozabave i policija i Služba državne sigurnosti. Navodi kako za sve optužbe SPO ima dokaze i objavit će ih ako nadležni organi i dalje budu štitili 'antisrpsko i špijunsko djelovanje zastupnika Šešelja'. (Hina) včp 180320 MET mar 93