NUKLEARNA ENERGIJA - ILUZIJA ILI BUDUĆNOST?

ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - U svijetu je danas u pogonu oko 420 nuklearnih elektrana ukupne snage oko 325 tisuća MW (megavata), koje podmiruju oko 15 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije. U zemljama OECD-a taj udio dosiže oko 25 posto, a može se očekivati da će jačanje skrbi o zaštiti okoliša, ograničene rezerve fosilnih goriva i razvoj nove generacije fisijskih reaktora potaknuti daljnji rast udjela nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj potrošnji finalne energije. To je, među ostalim, rekao predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva dr. Vladimir Knapp govoreći na današnjoj tribini Kulturno informativnog centra u Zagrebu posvećenoj 50. obljetnici kontrolirane nuklearne lančane reakcije. Prvu je kontroliranu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. godine postigla skupina američkih znanstvenika, koju je predvodio talijanski fizičar Enrico Fermi, okupljena oko vojnog "Projekta Manhattan" u sklopu kojeg je proizvedena prva atomska bomba. Razvoj nuklearne energija bio je vezan poglavito uz vojne programe sve do početka 50-ih godina, kada su spoznate i brojne pogodnosti koje ona pruža i u mirnodopskoj primjeni. Tada počinje istinski razvoj nuklearne energetike koja je, prema riječima dr. Knappa, obilježila drugu polovicu ovoga stoljeća. Korištenje nuklearne energije omogućuje postizanje energetske neovisnosti i zemljama koje oskudijevaju primarnim resursima, a dr. Knapp dodaje da je riječ i o vrlo čistim energetskim izvorima. Tako se, primjerice, proizvodnjom struje u nuklearkama u svijetu uštedi između 470 i 500 milijuna tona nafte na godinu, što je jednako polovici ukupne godišnje proizvodnje zemalja OPEC-a. Uz to, nuklearke nadomještaju proizvodnju struje u pogonima koji bi svake godine izbacili u atmosferu oko 2,5 milijardi tona ugljičnog dioksida i oko 10 milijuna tona sumpornog dioksida, što je osobito važno zbog ublažavanja tzv. "efekta staklenika" i pogubnog utjecaja kiselih kiša. Utjecaj nuklearki na okoliš, ističe dr. Knapp, gotovo je zanemariv, a danas su razrađena i pouzdana tehnička rješenja za sigurno zbrinjavanje nuklearnog otpada i dekomisiju takvih postrojenja. Havarije nuklearnih postrojenja, koje su tijekom posljednjih desetak godina usporile gradnju novih nuklerki u svijetu, bile su dodatni poticaj povećanju sigurnosti takvih pogona i danas su mogućnosti težih kvarova, koji bi mogli imati većeg utjecaja na okoliš, zaista vrlo male. Iskustva prikupljena tijekom desetogodišnjeg rada nuklearne elektrane u Krškom pokazuju, nadalje, da smo i sami kadri uspješno koristiti nuklearnu tehnologiju. To je postrojenje, prema svim pokazateljima o radu, u gornjoj četvrtini među sličnim pogonima u svijetu. Nuklearka u Krškom je do sada, prema riječima dr. Knappa, proizvela električnu energiju vrijednu ukupno oko 1,6 milijardi američkih dolara, što premašuje troškove njezine gradnje, a do kraja radnoga vijeka mogla bi isporučiti struju vrijednu još barem tri milijarde dolara. Stoga bi pri projektiranju budućeg elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske nuklearnu energiju trebalo vrednovati ravnopravno sa svim ostalim izvorima energije, zaključio je dr. Knapp. (Hina) dh 162157 MET mar 93