FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

JELJCIN SE ODMARA NAKON PORAZA OD KONZERVATIVACA U PARLAMENTU

MOSKVA, 14. ožujka (AFP/Reuter/Hina) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin "nema ništa predviđeno za danas. On je izvan Moskve, u svojoj dači", rekao je novinarima njegov predstavnik za javnost Anatolij Krasikov. Obaviješteni izvori kažu da će se Jeljcin vjerojatno u ponedjeljak putem televizije obratiti javnosti. Francuski predsjednik Francois Mitterrand (Fransoa Miteran) putuje u utorak u Moskvu da bi iskazao potporu svoje zemlje ruskom predsjedniku Jeljcinu u trenutku kada je on izašao oslabljen iz sukoba s parlamentom i kada njegova moć ali i budućnost na čelu Rusije izgleda ozbiljno ugrožena. "Ne iskazati potporu Jeljcinu značilo bi oslabiti ga" podvukao je glasnogovornik francuskog predsjednika Jean Musitelli (Žan Miziteli) uoči Mitterrandova puta. Prema njegovim riječima posjet francuskog predsjednika "bit će prigoda da se potvrdi koliko Pariz želi da Rusija nađe ravnotežu. Interes je svih nas, a posebno Europljana, da Rusija bude stabilna i mirna. Naš je zadatak da tome pridonesemo", zaključio je Musitelli. Na upravo završenom 8. kongresu narodnih deputata Jeljcin je doživio najteži poraz od konzervativnih snaga od svog izbora na čelo Rusije u lipnju 1991. godine: usprkos njegovim pozivima, prijetnjama i kompromisima, kongres je ruskom predsjedniku oduzeo izvanredne ovlasti koje je ovaj dobio da bi proveo reforme u zemlji nakon desetljeća komunističkog režima. Kongres je završen "potpunim neuspjehom" za predsjednika Jeljcina koji "nije uspio postići ni barem prividan kompromis" ocjenio je jedan zapadni diplomat rezultate zasjedanja parlamenta. Jeljcin, koji je za šefa države izabran u lipnju 1991. godine sa 57 posto glasova, danas u sukobu s moćnim parlamentom ima samo jednu mogućnost: potrebna mu je moralna potpora pučanstva da bi mogao dovesti u pitanje legitimitet parlamenta izabranog za vrijeme sovjetskog režima i svemoćne Komunističke partije. Dati "svu vlast sovjetima" kako zahtjeva kongres preuzimajući boljševičku formulu, moglo bi dovesti u pitanje temeljnu orijentaciju za budućnost zemlje: konzervativni deputati osuđuju "kapitalističku orijentaciju" reformi koje je poduzeo predsjednik Jeljcin, njegovo diplomatsko "ravnanje" - osobito u krizi u nekadašnjoj Jugoslaviji te u Iraku - i njegovu politiku razoružanja. Uvrijeđen od konzervativaca koji ga optužuju da zemlju vodi u propast, osuđen od vjernih sljedbenika reformi koji mu zamjeraju kompromise, predsjednik Jeljcin je zašutio nakon teatralnog odlaska iz dvorane kongresa u petak. Jeljcinovi suradnici su već opovrgli nakanu da se suprotstave zakonodavnoj vlasti silom. Ostaje "izjašnjavanje" ili "ispitivanje" koje su spomenuli zadnjih dana predsjednički savjetnici, nakon što su deputati formalno odbili organiziranje referenduma koji bi imao ustavno značenje. U vrijeme kada raste socijalno nezadovoljstvo, izjašnjavanje pučanstva ipak predstavlja velik politički rizik: pučanstvo osiromašeno reformama i dezorjentirano utjecajem gospodarske krize počinje prosvjedovati. Nakon euforije poslije neuspjeha državnog udara u kolovozu 1991, vlast je okaljana sve brojnijim korupcionaškim aferama, rastrošnim ponašanjem i osobnim pogaćenjem. Zadnjih mjeseci oštri sukobi između izvršne vlasti i parlamenta paralizirali su federalnu vlast zbog čega najveći pesimisti proriču raspad Rusije. Sve političke stranke su već osudile organiziranje izjašnjavanja pučanstva kao mogućeg uzročnika unutarnjih nereda, potsjećajući kako je referendum o uspostavljanju Saveza organiziran u proljeće 1991. ubrzao raspad SSSR-a. Ali, potpora pučanstva ostaje zadnja šansa Borisa Jeljcina ako se ne želi naći u jednakoj situaciji kao i Mihail Gorbačov - snažno podupiran od Zapada ali potpuno izoliran u SSSR-u - prije svog konačnog pada. Prema ispitivanju javnog mnjenja koje je provela ruska televizija samo 34 posto ispitanika je reklo da će sudjelovati na eventualnom referendumu, dok je 36 posto odgovorilo da neće. Od ukupnog broja ispitanih 20 posto je odgovorilo da će poduprijeti Jeljcina, 10 posto parlament dok 70 posto nije odlučilo ili ne želi odgovoriti. Boris Jeljcin, koji je sahranio sovjetski režim, sada je pred deputatima i sam podsjetio na sudbinu svog nekadašnjeg suparnika. Prošle noći Jeljcin je imao dug sastanak sa glavnim suradnicima, ali je njegov predstavnik za javnost Anatolij Krasikov odbio danas komentirati zaključke tog skupa. Ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev otkazao je već ranije dogovoreni interview za jednu američku TV postaju. Predstavnik te postaje je rekao da je Kozirev otkazao sve današnje susrete i da se nalazi negdje izvan Moskve na sastanku. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je odbilo potvrditi te obavijesti. (Hina) rb 141407 MET mar 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙