SLOVENSKA VLADA POKUŠAT ĆE SE DOGOVORITI O OVOGODIŠNJEM DRŽAVNOM PRORAČUNU

LJUBLJANA, 14. ožujka (Hina) - Slovenska Vlada na sutrašnjoj će se sjednici ponovno pokušati dogovoriti o ukupnoj masi i raspodjeli ovogodišnjega državnog proračuna. Premijer Drnovšek i ministar financija Mitja Gaspari smatraju da bi, u trenutačnim prilikama, proračun mogao biti ne veći od 291 milijardu tolara, dok ministarstva traže 428 milijardi tolara. Inače, prošlotjedni pokušaj da se smanje zahtjevi pojedinih ministarstava nije uspio. Mitja Gaspari više je puta napominjao kako je predloženi proračun najviše što ovoga trenutka slovensko gospodarstvo može podnijeti. Uz to, kako je kazao, cjelokupna planirana javna potrošnja u Sloveniji (proračun, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te troškovi za solidarnost) iznosi 48,9 posto brutto domaćega proizvoda, što je na gornjoj granici svote koju Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka mogu Sloveniji tolerirati. Oni su već prošle godine, kad je udio javne potrošnje u brutto domaćem proizvodu Slovenije bio oko 47 posto, isticali da je to gornja prihvatljiva granica. Kad bi se udovoljilo zahtjevima ministarstava, udio javne potrošnje u Sloveniji i u domaćem brutto proizvodu bio bi 58,2 posto. Predsjednik Vlade dr. Janez Drnovšek izjavio je u vezi s tim kako ima izrazitih nesuglasica između pojedinih ministarstava, no nije obznanio koja od njih postavljaju nerealne zahtjeve glede proračuna. Koliko je poznato javnosti, najviše je takvih zahtjeva stizalo iz ministarstva obrane, kulture, zdravstva, školstva, unutrašnjih poslova te prometa i veza. Kada je riječ o obrani, prva reagiranja stranaka su proturječna. Dok, primjerice, Socijaldemokratska stranka smatra da treba voditi računa o "balkanskoj realnosti" i o ratu u neposrednoj blizini Slovenije, druge, poput Demokratske stranke, koju vode nekadašnji ministri policije i vanjskih poslova, kažu da su zahtjevi za obranu i djelatnosti vanjske politike preveliki. Ministar kulture Sergij Pelgan već je najavio svoju ostavku ako se proračunske postavke za kulturu ne povećaju, jer bi se, po sadašnjem prijedlogu, troškovi za kulturu trebali smanjiti za 30 posto. U vezi s tim oštro otvoreno pismo slovenskoj je Vladi poslao poznati pjesnik i predsjednik Kulturnoga parlamenta Tone Pavček, postavljajući, među ostalim, i pitanje " je li osamostaljivanje države uopće imalo smisla ako je baš kultura prva na udaru nove slovenske države". (Hina) sp 141332 MET mar 93