SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA EKONOMIJA

Nadnaslov: Propada mala privreda u bivšoj istočnoj NJemačkoj Naslov: Propast drugog njemačkog gospodarskog "čuda"? Podnaslov: Bujanje malih privatnih poduzeća koje je trebalo uroditi privrednim boomom ne samo da je zaustavljeno, nego se veliki broj njih zatvara pometeno valom neuspjeha nakon početne euforije Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP BERLIN - Nakon ujedinjenja kancelar Helmut Kohl vjerovao je samo u mala poduzeća. Nakon razbijanja okova komunizma, ona su trebala preplaviti bivšu DDR i pripremiti drugo njemačko gospodarsko "čudo". Manje od tri godine kasnije, val neuspjeha zapljuskuje istok zemlje, pogađajući sva područja djelatnosti uključujući i ona koja bi trebala predstavljati pokretače rekonstrukcije: usluge i građevinarstvo. "Nakon booma stvaranja u euforiji ujedinjavanja, uslijedila je suša", ocijenjuje stručnjak Trgovinske i industrijske komore Berlina, Hans-Dieter Bremm. Prema nedavno objavljenim službenim statistikama, oko tisuću uglavnom malih poduzeća na istoku stavilo je ključ u bravu prošle godine, ostavljajući više od 3 milijarde DEM dugova i neplaćenih računa, prema samo 400 takvih slučajeva godinu ranije. Za 1993. godinu stručnjaci predviđaju da će se taj broj još podvostručiti. Samo u federalnoj državi Saskoj, industrijski najrazvijenijoj i najnaseljenijoj u bivšoj DDR, broj stečaja skočio je za 400 posto u 1992. godini. Najzahvaćenija područja upravo su ona koja su doživjela najspektakularniju ekspanziju nakon pada Berlinskog zida: mala privatna trgovina ili uslužna poduzeća. Videoteke, simboli buđenja bivše DDR prema potrošačkom društvu, koje su nicale kao gljive nudeći pornografske filmove zabranjene u doba puritanskog komunističkog režima, doživljavaju sada potpunu propast. Međunaslov: Avantura bez pokrića "Od 4.000 poduzeća osnovanih 1990. godine, 2.000 je već nestalo i to još nije sve", naglašava predsjednik Federacije njemačkih videoteka Hans-Peter Lackhoff. "Nezaposlenost prisiljava ljude da se liše suvišnih proizvoda. Osim toga čar novoga je nestao, obitelji sada imaju satelitske antene ili su prepuštene kablovskoj TV", dodaje on. Ista tvrdnja vrijedi i za auto-škole, kojih gotovo da i nije bilo u bivšoj DDR pa se moralo čekati na mjesto i do šest godina. Dvije tisuće od pet tisuća auto-škola osnovanih nakon 1990. godine su prošle godine zatvorene uslijed nedostatka klijenata, a polovica od 20.000 instruktora morat će potražiti novu djelatnost. "Poslovi su na istoku bili izvrsni odmah nakon ujedinjenja, ali sada su prilike vrlo teške, a nas je daleko previše", objašnjava glasnogovornik Federacije škola Gerhard von Bressendorf. Od uvođenja njemačke marke u istočnoj Njemačkoj (srpnja 1990. godine) službeno je osnovano pola milijuna poduzeća. No mnoga od njih, posebno mali restauranti i videoteke, bez najave su se zatvorila. "Ustvari, osnovano je samo 300.000 privatnih poduzeća", izjavljuje analitičar Deutsche Bank Kurt Kasch, dok je vlada očekivala da će ih se do 1993. godine pojaviti jedan milijun. Ponešeni tržišnom ekonomijom, mnogi poduzetnici su krenuli u avanturu ne računajući na opasnosti. "Oni su se prepustili dojmu brutto-prometa, ne razmišljajući da će jednog dana morati vratiti kredite", objašnjava savjetnik jednog berlinskog poduzeća Andreas Schreiner. Recesija na zapadu i postepeno ukidanje brojnih velikih projekata ulaganja na istoku s jedne strane, kao i zatvaranje negdašnjih kombinata u bivšoj DDR s druge, dovodi mala i srednja poduzeća do propasti. "Tko ovdje može razviti jedno takvo poduzeće ako se velike industrijske grupe zatvaraju jedna za drugom?", pita se Kasch. (Hina)br 141938 MET mar 93