KONGRES NARODNIH DEPUTATA ZAVRŠEN TRIJUMFOM KONZERVATIVNE VEĆINE

MOSKVA, 13. ožujka (Reuter/UPI/Hina) - Ruski Kongres narodnih deputata završio je danas svoje burno četvorodnevno zasjedanje najoštrijim napadima na predsjednika Borisa Jeljcina i odlučnim odbacivanjem njegovog prijedloga da se izjašnjavanjem naroda na referendumu odluči o sukobu nadležnosti između predsjednika i parlamenta. Jeljcinov glavni protivnik u borbi za vlast, predsjedavajući Kongresa Ruslan Hazbulatov, zatvorio je zasjedanje oštrim napadom na Jeljcina i upozorenjem Zapadu da Rusija može i bez njegove financijske pomoći. Konzervativno zakonodavno tijelo, izjašnjavajući se u petak za ograničavanje Jeljcinovih predsjedničkih ovlasti, nastavilo je danas svoje napade odbacujući Jeljcinov obnovljeni prijedlog za održavanjem referenduma 25. travnja. Većina zastupnika glasovala je za prijedlog da se 20 milijuna rubalja potrebnih za održavanje raferenduma utroši za izgradnju stanova časnicima ruskih oružanih snaga. Izvanredno zasjedanje Kongresa, sazvano kako bi se razriješio sukob koji paralizira provođenje političkih odluka, završio je s pomjeranjem ravnoteže vladanja s predsjednika u ruke Hazbulatova i njegove parlamentarne većine, ocjenjuje američka novinska agencija UPI. Kongres je razmatrao pet predloženih rješenja za Jeljcinov prijedlog referenduma usvojivši na kraju onaj koji najodlučnije odbacuje predsjednikov plan. U apelu upućenom narodu, koji je izglasan s 574 glasa za i 104 glasa protiv, Kongres narodnih deputata optužuje Jeljcina za politički avanturizam i kršenje ustava. "Kongres ne ignorira narodno mišljenje. Kongres nastoji zaštiti narod od političkog avanturizma, od kaosa i tragedije dezintegracije Rusije", kaže se u usvojenom apelu. "Gorko iskustvo dovelo je Kongres do zaključka da Rusija mora živjeti bez ičega "izvanrednog", navodi se dalje, s jasnim aludiranjem na izvanredne predsjedničke ovlasti dodijeljene Jeljcinu tijekom 1992. godine, koje je Kongres ograničio u prosincu. Tijekom četvorodnevnog zasjedanje Kongres je glasovanjem odlučio okončati tromjesečno primirje u borbi za vlast s Jeljcinom, stvarajući mogućnosti za daljnje posizanje za predsjedničkim ovlastima,dodaju agencije. Ranije tijekom dana Kongres se izjasnio protiv amandmana na ustav kojim bi se omogućilo raspisivanje prijevremenih izbora, ocijenjujući to pitanje suviše složenim, i, sa 668 glasova za i 144 protiv, ostavivši konačnu odluku o tom pitanju stalnom sazivu parlamenta. Zastupnici su time otklonili blisku prijetnju vlastitim zastupničkim mjestima, koje je većina od njih izborila prije tri godine zahvaljujući svojim položajima u bivšoj Komunističkoj partiji SSSR-a, komentira u svom izvješću UPI. Jednako tako, odgođena je i mogućnost zakazivanja prijevremenih predsjedničkih izbora. Umjesto toga rasprava je bila usredotočena na Jeljcinov prijedlog da se referendum održi 25. travnja, dva tjedna kasanije nego što je prvotno planirano, s pitanjima da li da sustav vladanja u Rusiji bude predsjednički ili parlamentarni i treba li ukinuti ograničenja iz sovjetskog razdoblja vezana za vlasništvo nad zemljom. Zamjenik predsjedavajućeg Kongresa, Nikolaj Rjabov, rekao je da bi održavanje referenduma u ovam trenutku "presudnom za Rusiju, kad je sudbina ruske države neizvjesna...bilo opterećenje s opasnim posljedicama, s kolapsom društva". Ruslan Hazbulatov, zatvorio je zasjedanje s dosada najoštrijim napadom na Jeljcinovu politiku. "Kolaps gospodarskih reforomi nije slučajan, već je rezultat neuspješnog rukovođenja društvom, nekoordinirane i nesposobne državne vlasti, a također je i razlog naših slabosti", naglasio je Hazbulatov u emotivnom, i s oduševljenjem dočekanom, završnom govoru. "Činjenica je da se život ljudi pogoršava iz dana u dan, da proizvodnja pada, inflatorni pritisci rastu. To je ono zbog čega je svatko u Rusiji zabrinut, svaki zastupnik i svaka osoba kojoj je stalo do interesa njenih sugrađana", dodao je čelnik ruskih konzervativaca. Jeljcinovi pobornici među zastupnicima, koji predstavljaju manjinu u Kongresu, izrazili su strahovanja da je krhka ruska demokracija oslabljena te da Jeljcin s preostalim ovlastima ne može zaustaviti proces koji je pokrenuo konzervativni parlament. Liberani zastupnik Vladimir Lisenko pozvao je Jeljcina da iskoristi prostale ovlasti "kako bi zaustavio proces neustavnih djelovanja i pruzimanja vlasti kao i postepenog uspostavljanja komunističko-nacionalističke diktature". Ono što je Jeljcin ranije nazvao "zadnjom opcijom" možda mu i ne stoji na raspolaganju, komentira UPI. Ministar obrane Pavel Gračev najavio je svoj neutralan položaj u sadašnjem sukobu, jednako kao i utjecajni ministri sigurnosti i unutrašnjih poslova. "Jeljcin može htjeti proglasiti predsjedničku vladavinu, ali to nije kadar učiniti pod ovim okolnostima, jer je njegov položaj slab", ocijenio je Aleskandar Ljubimov, liberalni zastupnik kongresa i televizijski novinar. "Ni jedna strana u vlasti ne može objaviti izvanredno stanje i stvarno ga nametnuti", drži Ljubimov. Nakon poraza, Jeljcinovi pristaše razmatraju mogućnost da predsjednik održi svoj vlastiti "privatni" referendum, kako bi se s dobijenom podrškom naroda mogao suprotstaviti neprijateljski raspoloženom Kongresu, saznaje UPI, zaključujući kako je rezolutnim odbijanjem Kongresa da se referendum održi samo produbljena politička bitka i dodatano polarizirane suprotstavljene strane. (Hina) dh 131340 MET mar 93