PRIJEDLOG ZAKONA O BANKAMA

ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Na idućem će zasjedanju hrvatskoga Sabora u prvom čitanju pred zastupnicima biti i Prijedlog zakona o bankama, kojeg je Vlada utvrdila 11. ožujka. Novi bi zakon o bankama trebao poticati učinkovitost i konkurenciju u bankarskom sustavu, te osigurati stabilnost i sigurnost tog sustava. Po Prijedlogu zakona banke se osnivaju isključivo kao dionička društva, a one osnovane kao društva s ograničenom odgovornošću dužne su se transformirati do 31. prosinca 1994. godine. Banke koje su osnovane po odredbama ranijeg Zakona o bankama dužne su uskladiti svoje poslovanje s uvjetima poslovanja propisanih Prijedlogom zakona o bankama u roku i na način koji propiše NBH, a najkasnije do 31. prosinca 1995. godine. Inače, banke mogu osnivati fizičke i pravne osobe, a minimalni ukupni osnivački kapital banke ne može biti manji od pet milijuna njemačkih maraka u dinarskoj protuvrijednosti. Inozemne fizičke i pravne osobe, prema Prijedlogu, također mogu biti osnivači banaka u Hrvatskoj pod uvjetom uzajamnosti, a u slučaju sumnje uvjerenje o postojanju uzajamnosti izdaje Ministarstvo uprave i pravosuđa. Inozemne bi banke pak mogle osnivati podružnice u Hrvatskoj, a u njima bi morale zaposliti najmanje po dvije fizičke osobe s boravištem u Hrvatskoj koje su ovlaštene voditi poslove podružnica, rukovoditi njima i zastupati banke u poslovima koje one obavljaju posredstvom podružnica. Prema Prijedlogu, banke su samostalne i neovisne o Vladi i njezinim institucijama, a za rad im je potrebno odobrenje Narodne banke Hrvatske. Uz zahtjev za izdavanje tog odobrenja trebalo bi dostaviti statut, detaljan opis poslova, kao i plan za dvije godine poslovanja unaprijed. Uz to, potrebno je podnijeti i podatke o visini osnivačkog uloga i financijskom stanju osnivača, te dokumente o kadrovskoj i tehničkoj organizaciji. Predviđeno je da banke sastavljaju financijska izvješća i godišnja izvješća po propisima o računovodstvu. Godišnje izvješće banke, uključivši i vođenje poslovnih knjiga, stoji u Prijedlogu, mora provjeriti i ocijeniti ovlašteni revizor, koji o obavljenoj reviziji podnosi izvješće organima banke, a izvješća će banka dostavljati NBH. Revizore bankari biraju sami uz obvezu da o tome obavijeste NBH, koja pak može tražiti imenovanje drugog revizora ako to ocijeni potrebnim. Banka je dužna javno objavljivati sažetak godišnjeg izvješća. Polazeći od tržišnih načela poslovanja Prijedlog zakona ne predviđa institut garancije Narodne banke Hrvatske, odnosno države za dinarsku štednju građana. Međutim, radi zaštite malih štediša, za koje se opravdano može smatrati da nisu u stanju procijeniti bonitet neke banke i snositi rizik takve procjene, Prijedlog zakona predviđa obvezu banke da osigura štedne uloge kod institucije ovlaštene za osiguranje štednih uloga u bankama i to do iznosa koji određuje ministar financija. Više od 10 posto dionica s pravom glasa u skupštini banke može pojedini dioničar steći, prema Prijedlogu, jedino uz prethodnu suglasnost NBH. Posebnim je poglavljem u prijedlogu zakona regulirano poslovanje banke. Predmet poslovanja može biti jedan ili više bankarskih poslova: primanje svih vrsta novčanih depozita, odobravanje kredita, devizni i devizno-valutni poslovi, otkup mjenica i čekova, preuzimanje jamstava, garancija i drugih obveza za druge osobe koje se moraju izvršiti u novcu i obavljanje poslova platnog prometa. Prijedlog zakona razlikuje tri pojma kapitala: temeljni, dopunski i jamstveni. Po tome, temeljni bi kapital činili ukupna vrijednost uplaćenih običnih i povlaštenih dionica, nepodijeljena dobit i rezerve banke po odbitku vlastitih običnih i povlaštenih dionica. Dopunski kapital činili bi drugi oblici kapitala, a prema posebnoj odluci NBH, poglavito drugi oblici najkvalitetnijih izvora sredstava, po svojim obilježjima bliskih kapitalu, primjerice - konvertibilne obveznice i druge najkvalitetnije dugoročne obveznice koje se po dospijeću, uz veliku vjerojatnost, mogu revolvirati. Jamstveni bi se kapital pak sastojao od temeljnog kapitala i dijela dopunskog kapitala koji ne bi prelazio 50 posto vrijednosti dopunskog kapitala, a za njegovo je određenje mjerodavno prethodno godišnje izvješće. Obrazovanje jamstvenog kapitala osobito je značajno jer je on temelj osiguranja obveza banaka prema vjerovnicima i služi za utvrđivanje ravnoteže između kapitala banke i opsega njezina poslovanja. Tako, primjerice, ukupni iznos svih kredita, drugih potraživanja i preuzimanja obveza prema jednom zajmoprimcu ne smije prelaziti 30 posto jamstvenog kapitala, a ukupni iznos velikih i najvećih zajmova ne smije prelaziti dvostruki iznos jamstvenog kapitala. Što se pak tiče broja članova uprave banka, on se određuje statutom, a jedan od članova uprave imenuje se predsjednikom uprave banke odlukom nadzornog odbora banke, ali je za njegovo imenovanje potrebno mišljenje NBH. Novost je da se članovima uprave banaka i nadzornog odbora brani osnivanje nove banke za vrijeme dok obavljaju tu dužnost, ali i najmanje dvije godine nakon prestanka te dužnosti u banci. Prijedlogom su obuhvaćene i odredbe o osnivanju štedionica, financijskih institucija koje se mogu osnivati kao dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću, osnivački kapital kojih ne može biti manji od jednog milijuna maraka u dinarskoj protuvrijednosti. Na poslovanje štedionica primjenjuju se odredbe koje vrijede i za poslovanje banaka. Prijedlog zakona o bankama sadrži također i odredbe o bankarskoj tajni, o nadzoru nad bankama, te kaznene i prijelazne odredbe. (Hina) dh 131016 MET mar 93