ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na svojoj je jučerašnjoj
sjednici razmatrala izuzetno značajni Prijedlog socijalnog programa koji
obuhvaća sve do sada utvrđene mogućnosti zaštite i pomoći pučanstvu te nove
mjere je u sadašnjim gospodarskim uvjetima s mnogim teškim posljedicama
rata moguće poduzeti. Riječ je o dokumentu koji javnost već duže vrijeme
očekuje i u kojem se nalazi opširni pregled sadašnjeg socijalnog stanja u
Hrvatskoj, opis dosadadašnjih mjera koje su državne institucije poduzele da
zaštite sve veći broj socijalno ugroženih građana, te ono što Ministarstvo
rada i socijalne skrbi predlaže kao nove mjere socijalne politike, te njihovo
financiranje.
Ministarstvo rada i socijalne skrbi tako za ovu godinu najavljuje novi zakon
o zapošljavanju kojem će težište biti na provođenju mjera aktivne politike
zapošljavanja (stimuliranje zapošljavanja pripravnika, stručno
osposobljavanje i prekvalifikacija radnika, različiti oblici doškolovanja i
sl), umjesto dosadašnjeg financiranja tzv. pasivnih mjera (novčana naknada
i sl.). Također se predviđa i organizacija obrazovnih aktivnosti za 22.500
osoba i to tako da se stručno mora osposobiti 8.000 nezaposlenih i 2.000
zaposlenih radnika, prekvalificirati 2.500 nezaposlenih i isto toliko
zaposlenih, zatim uključiti u posao 2.000 pripravnika, radi novog
zapošljavanja obuhvatiti još 3.500 nezaposlenih te profesionalno
rehabilitirati i zaposliti 2.000 invalida. Za provedu tog dijela programa
Zavodima za zapošljavanje država bi trebala osiguravati novac.
Socijalnim programom predviđa se redovito usklađivanje i isplaćivanje
mirovina i ostalih davanja s porastom plaća, što se odnosi i na hrvatske
državljane koji su mirovinu primili iz fondova drugih republika bivše
Jugoslavije, kao i isplaćivanje neisplaćenih svota na temelju
preindeksacije i prenesenog rasta plaća. To vrijedi i za usklađivanje
iznosa doplatka za djecu.
Međunaslov : Socijalna iskaznica
Zbog cjelovite evidencije namjenskog i pravednog korištenja naturalne i
novčane pomoći, kontrole raspodijeljene pomoći i sprečavanja neopravdanog
korištenja i zluoporabe, uvodi se socijalna iskaznica koju će izdavati centri
za socijalni rad prema prebivalištima građana, i to korisnicima za koje
utvrde da im je zbog njihovog materijalnog položaja. Prognanici i izbjeglice
ne mogu dobiti socijalnu iskaznicu, a Ministarstvo rada i socijalne skrbi
propisat će oblik, sadržaj, uvjete i način korištenja socijalne iskaznice.
Težina socijalnih prilika, drži predlagatelj, nalaže korištenje svih
raspoloživih resursa, pa predlaže da se pomoć iz humanitarnih izvora i
donacija dijeli socijalno ugroženim građanima. Uz odjeću i obuću,
Ministarstvo predviđa i podjelu živežnih namirnica. Pri tome će Centri za
socijalni rad uzeti u obzir materijalne i socijalne prilike kućanstava,
ostvarena prava i oblike socijalne skrbi i druge relevantne činjenice.
Vrijednost paketa, koji se može dodijeliti korisniku najviše jedanput
mjesečno, utvrđuje se prema veličini kućanstva, i to tako da za jednočlano
kućanstvo iznosi 20 DEM, te daljnjih 20 DEM za svakog slijedećeg člana
kućanstva. Pakete bi dijelili novoosnovani socijalno opskrbni centri, a
Ministarstvo drži da će ih mjesečno podijeliti 70.000, odnosno 840.000
godišnje. Sredstva za podmirenje režijskih troškova socijalno opskrbnih
centara osiguravat će se u jednakom omjeru iz državnog i općinskog proračuna
na čijem je području opskrbni centar.
Međunaslov: Više pučkih kuhinja
Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 14 pučkih kuhinja u kojima se osigurava ručak
za oko 6.200 osoba dnevno, od čega 4.900 za prognanike i izbjeglice i 1.300
za socijalno ugrožene osobe. Iz Državnog se proračuna planiraju novci za
otvaranje novih pučkih kuhinja. Režijski se troškovi procjenjuju na 0,5 DEM
po obroku, a pokrivat će se, također, po 50 posto iz općinskog i državnog
proračuna.
Najzanimljiviji prijedlog je uvođenje subvencije za kupnju crnog kruha i
mlijeka u PVC foliji. Subvencije bi se davale u novcu u visini tržišne cijene
crnog kruha (brašno tip 850) i mlijeka u PVC foliji, za dnevnu količinu od
0,25 kg crnog kruha odnosno 0,25 litre mlijeka po članu kućanstva. Centri za
socijalni rad isplaćivali bi nadoknadu podnositelju zahtjeva za kućanstvo
unaprijed za svaki mjesec prema tržišnoj vrijednosti crnog kruha, odnosno
mlijeka na dan donošenja rješenja o dodjeli subvencije. Predlagatelj
procjenjuje da bi takvu subvenciju moglo koristiti mjesečno oko 300.000
osoba.
Po sadašnjim cijenama crnog kruha i mlijeka, uz ostale troškove, ta bi
subvencija mjesečno stajala oko 2,8 milijuna DEM, odnosno oko 34 milijuna
DEM godišnje. Korisinici ove nadoknade dobivali bi i socijalnu iskaznicu,
a izdavala bi se i odgovarajuća markica za pripadajuće kućanstvo, bez koje
se ne bi moglo kupiti crni kruh i mlijeko. Prodavaonice bi do 10 sati
prodavale crni kruh isključivo imateljima markice, koja bi se istodobno
poništavala.
Međutim, uz to što bi država za to trebala izdvojiti znatna sredstva,
predlagač ukazuje i na poseban postupak koji bi morali provesti centri za
socijalni rad oko odobravanja subvencija, uz pitanja izravne provedbe
trgovina a što, po njima, otežava kontrolu i otvara mogućnost zlouporabe.
To bi moglo dovesti do nepovoljnih psiholoških i političkih posljedica,
zaključuje Ministarstvo pa je predložilo i drugo rješenje. To je za
socijalno ugrožene povećanje relativnog iznosa minimalne plaće sa sadašnjih
70 na 90 posto najniže plaće. Na primjeru plaća za siječanj to bi značilo
da bi minimalna plaća umjesto 30.500 HRD iznosila 39.150 HRD, što je više za
28,3 posto. Sukladno tome za isti bi se postotak uvećala razina socijalnih
pomoći i naknada koje se usklađuju s minimalnom plaćom.
Pri tome predlagač ističe da su tako uvećana sredstva manji izdatak, i to za
oko 16 milijuna DEM od varijante subvencioniranja crnog kruha i mlijeka. Za
ostvarenje socijalnog programa nužno je osigurati novce iz državnog te
općinskih proračuna, te novce od doprinosa iz plaća, porezima na plaće, kao i
materijalne dobra iz humanitarnih izvora.
Ministarstvo rada i socijalne skrbi procjenjuje da bi se za cjelovitu
provedbu socijalnog programa trebalo izdvojiti oko 71 milijun DEM iz državnog
proračuna.
(Hina) do
121304 MET mar 93
Sva hrvatska rukometna finala na velikim natjecanjima
Hrvatski rukometaši osvojili 15. medalja na velikim natjecanjima
SP rukomet - Francuzi rekorderi, Danci spojili četiri zlata
SP rukomet: Hrvatska poražena u finalu, Dancima četvrto uzastopna zlato
SP rukomet - konačan poredak
SP rukomet: Hrvatska - Danska 26-32
Bundesliga: Bayer sigurno do bodova protiv Hoffenheima
Premier liga: Arsenal nadigrao Manchester City s čak 5-1
Obuljen Koržinek: Hrvatski stručnjaci pomažu u očuvanju ukrajinske kulturne baštine
Trump brani svoje kontroverzne carine na Kanadu, Meksiko i Kinu