ZAKON O OBRTU U SABORSKOJ PROCEDURI

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Prijedlog zakona o obrtu, koji obuhvaća osnovna pitanja obrtništva i zaštite interesa obrtnika. Usprkos još uvijek prisutnim mnogim ograničenjima danas je u Hrvatskoj registrirano oko 70 tisuća obrtnika vlasnika radionica u kojima je zaposleno još 65.000 radnika što se smatra dobrom osnovicom hrvatskoga gospodarskog razvoja, a budući zakon obrtništvo smatra jednim od temelja toga razvoja. Kako je istaknuto u obrazloženju, u izradbi zakona o obrtništvu uvelike su primijenjena iskustva europskog zakonodavstva, posebice njemačkog, te iskustvo hrvatskog obrtništva koje opstoji od 1884. Prijedlogom zakon uređuje obrt i njegove oblike u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kao samostalno i trajno obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe. Također se uređuje osnivanje, poslovanje, prestanak i stručna sprema u obrtu, a predložen je i osnutak Hrvatske obrtničke komore kao samostalne udruge. Nadalje, obrt mogu obavljati punodobni državljani Republike Hrvatske, koji udovoljavaju zdravstvenim uvjetima, kojima nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obrta te da imaju pravo raspolaganja prostorom za obavljanje obrta. Tom djelatnošću mogu se baviti i strani državljani ako imaju radnu dozvolu, uz primjenu načela uzajamnosti. Po novom zakonu obrti se dijele na slobodne, vezane i povlaštene. Za slobodni obrt nije potrebna stručna sprema i majstorski ispit, koji su za obavljanje vezanog obrta jedan od uvjeta. Za te obrte potrebna je obrtnica koju će izdavati tijela jedinice lokalne samouprave. Povlašteni obrt je pak dopušten samo na temelju povlastice ministarstva, ovisno o vrsti obrta. O popisu vezanih i povlaštenih obrta, stupnju naobrazbe i načinu izdavanja povlastica odlučuje ministar industrije, brodogradnje i energetike po posebnu propisu na temelju mišljenja Hrvatske obrtničke komore i ministarstava. Nadalje, služba jedinice lokalne samouprave upisuje obrt u registar, zatim imena i sjedišta obrtničke tvrtke, poslovanje, pravo nasljednika da nakon smrti obrtnika obrtnicu mogu prenijeti na sebe, zatim uvjete prestanka obrta i t.d. Primjenu budućeg zakona nadziralo bi Ministarstvo industrije, brodogradnje i energetike te inspekcijske službe u svojem djelokrugu. Prijedlogom su predviđene i novčane kazne za prekršaje. Primjerice, kaznu od 150 do 200.000 hrvatskih dinara platili bi obrtnici koji nisu istaknuli tvrtku pod kojom rade, ako obavljaju obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom i t.d. Predloženo je da se novčane kazne u hrvatskim dinarima određuju po tečaju njemačke marke. (Hina) do 120957 MET mar 93