PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC Pregled tiska 'Srpski čelnik napao izaslanike UN' naslov je članka Michaela Montgomerya objavljena u The Daily Telegraphu u kojem se iznosi da je vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić rekao jučer da bi povećavanje pritiska, kako bi se prisililo Srbe da pristanu na mirovni sporazum o Bosni, moglo ugroziti cijeli proces. 'Srbi nikada neće ustuknuti pred prijetnjama mirovnih pregovarača UN', navodi list njegove riječi, dodajući da je optužio lorda Owena i Cyrusa Vancea da su stali na stranu povijesnih neprijatelja Srbije. U interviewu za list s najvećom nakladom u Srbiji, Radovan Karadžić se ljutito okomio na mirovne izaslanike rekavši za gospodina Vancea 'da je doušnik koji radi za CIA-u. Lord Owen i Cyrus Vance jasno su pokazali da postupaju kao naši neprijatelji', rekao je Karadžić, dodavši 'da su obojica stala na stranu Hrvatske'. On je dalje ustvrdio da će oštrije sankcije protiv Srbije zajamčiti potpuni slom mirovnog procesa. Srpsko pitanje mora se hitno riješiti jer bez tog rješenja neće biti stabilnosti na Balkanu, ustvrdio je Radovan Karadžić. On u interviewu za list, dalje tvrdi 'da je vidio kako gospodin Vance radi na topografskoj karti Bosne, koju mu je dala CIA'. Njegove tvrdnje podržali su i vojni zapovjednici bosanskih Srba koji su pak optužili SAD da, u paketima što ih padobranima spuštaju u opkoljene muslimanske enklave u Bosni, dostavljaju Muslimanima oružje. Montgomery podsjeća čitatelje da ovaj javni napad na Zapad, dolazi u trenutku kada snage bosanskih Srba poduzimaju novu ofenzivu u istočnoj Bosni. Financial Times u članku svojega diplomatskog urednika piše o dvojbama bosanskih Muslimana glede predložene podjele zemlje. "Bosansko vrhovništvo jučer je bilo razjedinjeno i nije se složilo hoće li pružiti potporu Vance-Owenovom mirovnom planu, kojim se predviđa podjela Bosne na deset poluautonomnih provincija". List ističe, kako se sada očekuje da će predsjednik Izetbegović, koji je trebao potkraj tjedna odletjeti u New York s odgovorom svoje vlade na predloženi plan, odgoditi svoj dolazak do sljedećeg tjedna. U međuvremenu je bosanski veleposlanik pri UN gospodin Muhamed Šaćirbej rekao da u predloženom planu ima nekih dijelova zbog kojih Muslimani ne mogu pristati na nove ustupke. Veleposlanik je također rekao da je na sastanku kolektivnog Predsjedništva BiH jučer istaknuto kako prevladava osjećaj da je i dalje glavni kriterij mirovnog plana etnička pripadnost. Gospodin Šaćirbej je dodao kako će predsjednik Izetbegović prilikom svojeg povratka u New York postaviti među ostalim i sljedeća pitanja: 1) budući status Sarajeva, koje je po planu trebalo privremeno biti stavljeno pod tripartitnu upravu Muslimana, Srba i Hrvata, 2) neke granice pokrajina na koje bi Bosna trebala biti podijeljena, 3) međunarodna jamstva da će sporazum biti proveden ako ga Srbi i odbiju potpisati, i 4) točan odnos središnje vlade i poluautonomnih pokrajina. The Times donosi poveću reportažu svojega beogradskog dopisnika Tima Judaha o slučaju 'Jugoskandik banke' i o njezinu vlasniku Jezdimiru Vasiljeviću, koji je pobjegao iz Srbije, tvrdeći da je bio žrtva ucjenjivača pod okriljem vlade. Pritom je dodao kako je spreman pomoći i u njihovoj fizičkoj likvidaciji. No dok je Jezdimir Vasiljević, poznat pod nadimkom gazda Jezda, optuživao više dužnosnike, posebno u Crnoj Gori za pokušaje ucjene, srpski ministar trgovine Velimir Mihajlović uhićen je zbog korupcije, a prije samo dva tjedna ista sudbina stigla je i Savu Vlajkovića, bivšeg ministra trgovine. Priča se da se 'Jugoskandik banka' bavila svakakvim sumnjivim poslovima, uključujući prodaju oružja i uvoz benzina. Stevan Protić, direktor banke, rekao je da će, ne vrati li se gospodin Vasiljević do ponedjeljka, banka ostati bez novca za isplate ušteđevina. Dodao je kako ne zna ima li u trezorima zlatnih zaliha jer bankovni dužnosnici ne mogu pronaći ključeve. The Independentov istočnoeuropski urednik Tony Barber pak piše o drugoj srbijanskoj banci, 'Dafiment banci', vlasnice Dafine Milanović. Autor članka piše kako njezine tvrdnje da je 'Dafiment banka' neovisna o srbijanskim vlastima zapadni promatrači odbacuju kao apsurdne. Ta se banka pojavila niotkud i samo je zavjesa za srbijansku vladu koja je potpuno bankrotirala zbog rata. Vlasnica banke Dafinka Milanović ponosi se time što podržava samozvanu SRK, sastavljenu, kako piše list, od dijelova Hrvatske koje su Srbi okupirali 1991. godine. Vlasnica banke ističe da je nedavno utemeljila tvrtku za investiranje u krajinu, i to zajedno sa Željkom Ražnjatovićem Arkanom, kojeg SAD žele izvesti pred sud zbog ratnih zločina. AUSTRIJA DIE PRESSE Predizborna kampanja "Pariz danas bezazleno uvjerava međunarodnu javnost da Francuska još ima najveći utjecaj na srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, podsjećajući da je Francois Mitterrand prošlog ljeta svojim iznenadnim posjetom Sarajevu stekao veliki ugled. No, taj posjet zapravo nije postigao nikakav rezultat, a tako će završiti i Miloševićev aktualni put u Pariz. Bit će to pucanj u prazno i neće vjerojatno pomoći čak ni Mitterrandu koji bi u svojoj predizbornoj kampanji protiv ambiciozne građanske oporbe želio hitro zadjenuti za šešir još jedno vanjskopolitičko pero. No, vidjet ćemo hoće li Francuzi zaista tako pozitivno ocijeniti njegovo isticanje uloge prijatelja Slobodana Miloševića kojega mnogi smatraju pokretačem ratnih strahota u Bosni, a Amerikanci čak uvrštavaju i u popis ratnih zločinaca", piše Irene Miller. DER STANDARD Pariz spreman saslušati Slobodana Miloševića "Okolnost da je dvojici posrednika Cyrusu Vanceu i Davidu Owenu potreban posrednik za uspostavljanje kontakta sa srpskim Predsjednikom pokazuje svu težinu zadaće usmjerene na pokretanje novog kruga razgovora o Bosni u New Yorku. Izbor Francoisa Mitterranda - a ne Francuske kao države, ističe Pariz - potkrijepljen je dobrim razlozima. Povijesne srpsko-francuske veze, utvrđene u posljednjem svjetskom ratu, proteklih su mjeseci doduše nešto oslabile jer se javno mnijenje u Francuskoj također okrenulo protiv Srbije, slijedeći desnu opoziciju koja kritizira 'prosrpsku školu razmišljanja' u Elizejskoj palači i na Quai d'Orssayu. Iako Slobodan Milošević po pisanju francuskog Le Mondea tamo više nema prijatelja, Pariz ga je ipak i dalje spreman saslušati. Istodobno Srbija svejednako smatra Pariz i Moskvu najpoželjnijim sugovornicima, dodaje list. Mitterrand, koji se s Miloševićem posljednji put sastao sredinom 1991. godine u Parizu, nedavno je izjavio da Francuska nikada neće krenuti u rat protiv Srbije, a druga osoba ministarstva vanjskih poslova posjetila je Beograd u siječnju ove godine usprkos embargu UN. Francuski predsjednik smjesta je prihvatio loptu koju su mu dobacili Vance i Owen. Na taj način Mitterrand može prikriti francusku pasivnost u sukobu u Jugoslaviji, koja je postala još upadljivija nakon američke akcije izbacivanja pomoći. Mitterrand nije slučajno u Washingtonu izvijestio javnost o susretu s Miloševićem. Istodobno, on u Francuskoj svojim učestalim diplomatskim kontaktima neposredno uoči parlamentarnih izbora šalje znakove da nije spreman odustati od kreiranja vanjske i obrambene politike čak ni u nazočosti premijera izabranog iz redova konzervativaca", piše dopisnik lista iz Pariza Stefan Braendle. SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES SAD požuruju NATO da pripremi snage za Bosnu Michael R. Gordon daje iscrpan pregled trenutačnih nastojanja SAD i NATO oko angažmana u Bosni. "Kako su danas izjavili diplomati i vojni dužnosnici, SAD požuruju svoje saveznike da počnu pripremati međunarodne snage koje bi činilo više od od pedeset tisuća vojnika, a bile bi poslane u Bosnu odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. No planiranje tih snaga, u koje bi moglo biti uključeno i do dvadeset tisuća američkih vojnika, zastalo je zbog nesuglasica između SAD i Francuske oko toga tko će tim jedinicama zapovijedati. Danas su se u Bruxellesu sastali članovi NATO kako bi razmotrili prijedlog SAD da počnu s formalnim pripremama oko ustrojavanja mirovnih snaga. Međutim, Francuzi su odbili tu zamisao ne slažući se s prijedlogom SAD po kojem bi NATO trebao upravljati čitavom operacijom. Vojni stručnjaci NATO skicirali su tri općenita plana koji otprilike uključuju od pedeset pa sve do stotinu pedeset tisuća vojnika, ovisno o tome koliko dugo će potrajati sukobi nakon sporazuma između bosanskih Srba i Muslimana te u kolikoj će mjeri međunarodna sila biti potrebna da ih smiri. Dužnosnici su rekli da bi najvjerojatnija opcija, koja uzima u obzir i određene lokalne sukobe, uključivala pedeset do sedamdeset tisuća vojnika. Iako su izgledi za sporazum na mirovnim pregovorima UN u najmanju ruku nesigurni, Washington vjeruje da je važno početi s ranim planiranjem mirovnih snaga. SAD smatraju da će nakon potpisivanja sporazuma biti potreban hitan angažman mirovnjaka kako bi se spriječilo izbijanje većih sukoba. SAD su naznačile da su u mirovnu akciju spremne uključiti svoje kopnene snage, iako još moraju dati formalnu suglasnost. Dužnosnici Pentagona sastavljaju planove o uključivanju američkih snaga u opsegu jedne divizije, što bi iznosilo oko dvadeset tisuća vojnika i pomoćnog osoblja. Diplomati i vojni dužnosnici izjavili su da bi, između ostaloga, mirovne snage nadzirale teško naoružanje koje je trenutačno u rukama zaraćenih strana, obavljale ophodnje na granicama deset pokrajina predviđenih mirovnim planom, otvarale i osiguravale opskrbne putove, držale kontrolne točke i odvajale zaraćene snage jedne od drugih. Dok je cilj mirovnih pregovora UN uspostava mira na Balkanu, ambicioznost ovakove mirovne operacije te kršenja prijašnjih primirja povećavaju opasnost da bi priključivanje mirovnim snagama američke vojnike gurnulo u kopnene sukobe na Balkanu, a upravo to je američka politika dosad pokušavala izbjeći. Pod ovim okolnostima Washington nastoji da NATO kao stabilna i iskusna vojna organizacija preuzme zapovjedništvo nad mirovnim snagama iza kojih bi stajalo Vijeće sigurnosti UN. Američki dužnosnici tvrde da bi zapovjedništvo NATO bilo najučinkovitije te da bi čitavu operaciju vodio neki američki general. No Francuska se protivi stavljanju mirovnih snaga pod zapovjedništvo NATO tvrdeći da bi mirovnjacima trebalo zapovijedati Vijeće sigurnosti što bi zapravo značilo proširenje mirovnih snaga UN u Bosni. Kako kažu Zapadni dužnosnici, kada su danas SAD tražile formalni pristanak NATO za početak pripremanja mirovnih snaga, francuski se predstavnik Jacques Blot usprotivio američkom prijedlogu. On je rekao da NATO treba prekinuti s formalnim planiranjem mirovnih snaga kako bi se izbjeglo prejudiciranje odluke o zapovjedništvu. Francuski dužnosnici u Bruxellesu smatraju da bi takav dogovor otežao Rusiji sudjelovanje u mirovnim nastojanjima te da bi se glavni tajnik UN Boutros Boutros Ghali usprotivio zapovjedništvu NATO. Trudeći se odgoditi formalni plan NATO, francuski su dužnosnici u Bruxellesu također rekli da se ulozi NATO protive i bosanski Srbi te da se mirovne snage ne bi trebale angažirati prije nego se Srbija pridruži zaraćenim stranama u Bosni, prihvaćajući mirovni plan. Tako bi se na pregovorima Beogradu dalo pravo veta. Predsjednik Francois Mitterrand pozvao je srpskoga predsjednika Miloševića da u utorak dođe u Pariz na razgovore. Američki dužnosnici koji žele ostati anonimni tvrde da su francuski prigovori zapovjedništvu NATO izgleda dio šire kampanje za smanjenje američkoga utjecaja u Europi nakon završetka hladnoga rata. Iako je Francuska član NATO, ona ne želi sudjelovati pod vojnim zapovjedništvom te organizacije. Odbacujući neke prigovore francuske strane, američki dužnosnici tvrde da bi bilo preuranjeno smatrati kako je nemoguće postići zadovoljavajući dogovor između Rusije i NATO te primjećuju da su UN zamolile NATO za pripremu mirovne misije u Bosni. Kao i ostali europski saveznici SAD, Britanija je također suglasna da NATO preuzme zapovjedništvo nad mirovnom operacijom u Bosni." U tekstu se navode i riječi francuskog diplomata u Washingtonu, koji je htio ostati anoniman, kako "se u načelu i Pariz i Washington slažu oko toga da su mirovne snage nužne te da bi u njima trebale sudjelovati snage zemalja NATO". Prema riječima jednog američkog dužnosnika "francuski su dužnosnici dopustili mogućnost kompromisnog rješenja prema kojem bi podređeno zapovjedništvo NATO moglo biti zaduženo za nadzor nad mirovnom operacijom, dok glavno zapovjedništvo NATO ne bi bilo izravno uključeno". GLAS AMERIKE - VOA Bivši američki državni tajnik Lawrence Eagleburger danas je upozorio Clintonovu administraciju u pogledu američke vojne umiješanosti na tlu bivše Jugoslavije. Gospodin Eagleburger je članovima Kongresa priopćio da bi Europa trebala preuzeti primarnu ulogu pri uspostavljanju mira u BiH i sugerirao korištenje snaga NATO-a da se taj cilj i postigne. O tome javlja dopisnik postaje iz Kongresa Jim Malone. "Bivši američki državni sekretar Lawrence Eagleburger, koji je svojedobno bio na položaju američkog veleposlanika u bivšoj Jugoslaviji, kaže da je strašno zaplašen idejom da se američke kopnene snage šalju u Bosnu. Gospodin Eagleburger je rekao članovima Kongresnog odbora za pitanja s inozemstvom da je, premda nema prigovora padobranskoj dostavi pomoći Bosni koju provodi Clintonova administracija, zabrinut da bi SAD mogle kasnije biti uvučene u vojni sukob na tlu bivše Jugoslavije. 'Ono zbog čega ja brinem sve je veća umiješanost, koja počinje tako što učinite određenu stvar, a to ne riješi problem te stoga morate učiniti nešto više, da bi zatim otišli i još korak dalje u tom smislu. To nije pokušaj da se izbjegne to pitanje, ali je to i europski problem i naš problem. Europljani ga nisu uspjeli riješiti, a ni mi ga nismo uspjeli riješiti', zaključuje gospodin Eagleburger. On je zakonodavcima također rekao da se povijest ponavlja na Balkanu, podsjećajući na etničku zategnutost koja je dovela do prvoga svjetskog rata i krvoprolića u drugom svjetskom ratu. Međutim, na pitanje kako zaustaviti sukob u Bosni gospodin Eagleburger je rekao 'da nema odgovor' i dodao 'da po njegovim riječima možda nema odgovora na krizu u ovom njenom stupnju'. Bivši državni tajnik vjeruje da bi NATO mogao imati važnu ulogu pri provođenju mirovnog plana za Bosnu. 'Ja mislim da bi se SAD trebale, koliko god mogu, založiti u osiguravanju da NATO igra tu ulogu. Što bi mogao biti argument protiv korištenja Saveza koji je proveo pedeset godina razvijajući pozadinsku potporu, komandu i komunikacijsku potporu i vojne snage koje su mu dostupne', rekao je gospodin Eagleburger i dodao 'da bi se eventualno upotrijebljene snage NATO-a trebale u prvome redu sastojati od europskih snaga uz pomoć američkih pozadinskih i komunikacijskih sustavaa'. Republikanci u predstavničkom domu također izražavaju zabrinutost zbog politike Clintonove administracije prema Bosni. U priopćenju političkog odbora republikanskih članova Predstavničkog doma rečeno je da je Clintonova administracija nesigurna u pogledu svog plana i smjera u bivšoj Jugoslaviji i dodao da bi oni trebali biti razjašnjeni prije nego što se američke vojne snage pošalju u to područje". BELGIJA LE SOIR Razgovor s dr. Zdenkom Škrabalom Belgijski dnevnik LE SOIR 12. ožujka objavio je razgovor novinara Edouarda van Velthema s dr. Zdenkom Škrabalom. Na pitanje novinara može li se, s obzirom na razmjerni optimizam koji se pojavio na pregovorima u New Yorku, isto reći i za ženevske pregovore, ministar Škrabalo je odgovorio: "Danas možemo reći da smo nešto optimističniji. Nadamo se da smo tijekom posljednja dva do tri tjedna uvjerili Europu da se nešto mora učiniti, i to vrlo brzo. Ne bude li tako, povećat će se opasnost od širenja te strašne tragedije na južnu i istočnu Europu. Poslije susreta s mojim zapadnim kolegama, mogu vam reći da je tendencija ovakva: još ovog tjedna dobiti od predsjednika BiH Alije Izetbegovića, kad se vrati iz Sarajeva, potpis na cjelokupni mirovni plan, kako bi od sljedećeg tjedna mogao početi međunarodni pritisak na srpsku stranu". U nastavku razgovora ministar Škrabalo je govorio i o zadaćama UNPROFOR-a i teškoćama hrvatskoga gospodarstva. Ministar Škrabalo je ocijenio i prijetnju Rusije da će u Vijeću sigurnosti zatražiti sankcije protiv Hratske: "Ne bojimo se Moskve dok su na vlasti demokrati Jeljcin i Kozirev. U potpunosti podupiremo Clintonovu inicijativu da uključi Rusiju u proces pacifikacije. To je mudar način da ih se suoči s njihovim odgovornostima. Kako ne biste bili neupućeni u teškoće koje imamo s ruskim plavim kacigama, koje se nalaze blizu belgijskih u Baranji: njihov bivši zapovjednik Longinov danas je instruktor pripadnicima Arkanovih jedinica..." Odgovarajući na pitanje o tome što Hrvatska konkretno očekuje od Zapada, ministar vanjskih poslova ističe: "Svakako su nam potrebni humanitarna pomoć, ulaganja i strani kapital. Ali ni nama ne nedostaje aduta: sposobnost naše radne snage, razvoj turizma, brodogradnja i važnost naše trgovačke mornarice koju smo uspjeli sačuvati. Osim toga, vitalnu važnosti ima i riječka luka, s obzirom na stratešku reorijentaciju Europe u smjeru od Jadranskoga prema Baltičkom moru. Stoga podupiremo inicijativu 'Dunav - Jadran', koja osim Hrvatske, uključuje Sloveniju, Bosnu, Mađarsku, Slovačku, Češku, Ukrajinu, Poljsku, Austriju i baltičke zemlje". Na kraju interviewa, odgovarajući na pitanje je li Hrvatska spremna u budućnosti, i pod kojim uvjetima, uspostaviti diplomatske odnose sa Srbijom, dr. Škrabalo je među ostalim rekao: "Svakako. Priznaju li Srbi neovisnost Hrvatske u okvirima predratnih granica, spremni smo odmah priznati Srbiju i Crnu Goru u okvirima granica utvrđenih Ustavom iz 1974". (Hina) mh 120546 MET mar 93