OBLJETNICA "RADA U PROGONSTVU" VUKOVARSKOG OPĆINSKOG SUDA

ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Općinski sud iz Vukovara obilježio je 1. ožujka prvu obljetnicu "rada u progonstvu" u Zagrebu. Taj će se datum, odlučili su djelatnici suda, ubuduće slaviti kao Dan Općinskog suda iz Vukovara. Na prostoru Republike Hrvatske smješteno je 38 radnika tog suda, a u vukovarskom sudu u Zagrebu rade 24 djelatnika, kazali su za Hinu predsjednik vukovarskog suda Ante Zeljko i upravitelj sudskoga ureda inž. Josip Gažo. Od njih četvero je sudaca, peti se upravo bira, i pet pripravnika, a svi su Vukovarci. Dodaju da za dva radnika tog suda ne znaju gdje su, najvjerojatnije je, kažu, da su još zatočeni u srpskim logorima. U ovih godinu dana sud je najviše rješavao izvanparnične postupke, od kojih su, uz ostavinske rasprave, specifični dokazivanje smrti, utvrđivanje stručne spreme te proglašenje nestalih osoba umrlima. Do sada je na tom sudu pokrenut 71 slučaj dokazivanja smrti. Taj postupak pokreće stranka i predlaže svjedoke koji mogu potvrditi da je neka osoba ubijena. Uglavnom se radi o osobama koje su četnici vodili u zarobljeništvo, izvlačili iz kolone i ubijali, a često su to i osobe ubijene i masakrirane pred očima njihovih najbližih. "Razlog relativno malog broja takvih postupaka je u tome što su se najveće likvidacije zbivale bez svjedoka", kaže Ante Zeljko te dodaje da je velik broj smrtnih slučajeva u ratu ustvrđen temeljem potvrda koje su izdavale Hrvatska vojska i policija za svoje poginule borce. U postupku proglašenja nestale osobe umrlom riječ je o osobama o kojima, nije bilo nikakvih vijesti, dakle ni svjedoka, u zakonskom roku od šest mjeseci od dana prestanka neprijateljstava. "Taj rok je problematičan, jer je dan prestanka neprijateljstava sporan. Stoga se uzima dan kada je UNPROFOR preuzeo odgovornost u istočnoj Slavoniji", pojasnio je Zeljko. Rekao je da su se do sada na vukovarskom sudu pojavila samo dva takva slučaja, budući da se, objasnio je, ljudi još nadaju da će se njihovi bližnji vratiti. "Tih će postupaka, na žalost, biti više kada ih ljudi budu prisiljeni pokrenuti radi novčanih naknada kao što su mirovine, jer moraju od nečega živjeti", predviđa Ante Zeljko iznoseći podatak da se s područja općine Vukovar oko 2.600 osoba vodi kao nestale. Hrvatska država još uvijek isplaćuje plaće tih nestalih osoba njihovim obiteljima, pa tako čini i vukovarski sud za svoja dva nestala djelatnika. Velik je i broj postupaka za utvrđivanje stručne spreme, budući da nijedna vukovarska škola nije uspjela sačuvati svoju dokumentaciju. "Iznenađuje, u odnosu na mirnodopsko razdoblje, povećan broj prijedloga za sklapanje braka prije punoljetnosti, o čemu u izvanparničnom postupku odlučuje sud", kazao je Ante Zeljko. Uzrok takvim pojavama on vidi u tome što se često radi o mladim djevojkama koje su u ratu ostale bez obitelji i to je, kako je kazao, odraz "njihove težnje za zaštitom". U ovih godinu dana vukovarskom se općinskom sudu javilo oko 1.500 stranaka za pružanje pravne pomoći, pa taj sud Ante Zeljko naziva "pravim pravcatim servisom za građane Vukovara", čiji će djelatnici svaku stranku uputiti "na pravu adresu". Vukovarski općinski sud rješava i parnične postupke kao što su razvodi brakova, opstojnost kupoprodajnih ugovora izgubljenih u ratu te radni sporovi. Radni su sporovi dosta česti jer mnogi djelatnici iz raznih razloga za vrijeme ratnog stradanja Vukovara nisu dolazili na posao i zato su dobivali otkaze. Ističući da se pred tim sudom vode i kazneni postupci, Ante Zeljko i inž. Gažo objašnjavaju da se radi o postupcima započetima još u Vukovaru koje sud sada treba dovršiti. Naime, naglašavaju oni, djelatnici Općinskog suda u Vukovaru uspjeli su spasiti sve vrijedne dokumente i opremu za rad. U tom se sudu još prije rata počelo s kompjuterizacijom, tako da je to prvi sud u Hrvatskoj kod kojeg je gruntovnica kompjuterizirana. "I danas smo bolje opremljeni od mnogih drugih hrvatskih sudova, a to možemo zahvaliti i našim donatorima koji nam daruju vrijednu kompjutersku opremu te hrvatskim vlastima koje nam izlaze u susret", kaže Josip Gažo. Dodaju da djeluju kao svaki drugi sud i premda znaju da im nitko ne može reći točan datum povratka u Vukovar, oni su sve, kako kažu, "podredili povratku". Pokazuju na zidu fotografiju uništene zgrade Općinskog suda u Vukovaru i upozoravaju na "ono bijelo na fotografiji". "To je božica pravde, koja je jedina na zgradi suda ostala čitava", završava predsjednik vukovarskog Općinskog suda "u progonstvu" Ante Zeljko. (Hina) žb 051500 MET mar 93