SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Zajednica Nezavisnih Država: zajednička obrana-nejasan pojam Naslov: Kako do zajedničke obrane? Podnaslov:Dok ZND još uvijek neuspješno traga za odgovarajućim ustrojem zajedničke obrane koje bi zadovoljilo sve zemlje članice, problem posredovanja u međuetničkim sukobima sve je akutniji, kao i zabrinutost Zapada sukobima na relaciji Moskva-Kijev Piše: Jean RAFFAELLI, AFP MOSKVA - Godinu dana nakon osnutka, Zajednica Nezavisnih Država još uvijek je u potrazi za ustrojem zajedničke obrane kako bi bila kadra na jedinstvenoj osnovi raspravljati sa zapadom o razoružanju kao i zaustaviti sukobe koji razdiru bivši Sovjetski Savez. Maršal Jevgenij Šapošnjikov, šef stožera oružanih snaga ZND priznao je ovih dana, nakon sastanka potpisnika sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, da se radi o nesigurnom pokušaju ujedinjenja šestorice:"problemi su višestruki i vrlo veliki", dodao je. Zauzimajući gledište potpuno suprotno uobičajenim pohvalnim izjavama koje inače slijede nakon sastanaka o ZND-u, jedan izvor blizak stožeru priznao je da se države članice nisu kadre usuglasiti glede strukture koju bi trebalo postaviti kao zamjenu za jedinstvenu obranu bivšeg Sovjetskog Saveza. Među potpisnicima sporazuma, Uzbekistan i Rusija skloni su opciji tipa Varšavskog ugovora koja bi odredila nadmoć Moskve prema ostalim zemljama, dok su Tadžikistan, Kirgizija, Turkmenistan i Armenija skloniji strukturi koja imitira NATO, a predviđa jednakost prava i odluka država članica. Činjenica da je samo tih šest država bivšeg SSSR-a uspjelo potpisati sporazum o kolektivnoj sigurnosti prošlog svibnja u Taškentu, sama po sebi ocrtava slab uspjeh ZND-a u pokušajima stvaranja zajedničke obrane. Maršal Šapošnjikov na svakom sastanku zemalja članica uzalud maše sporazumom; nesposobnost bivšeg SSSR-a da jednoglasno govori o obrani je očigledna. Međunaslov: Strateško razoružanje zabrinjava Zapad ZND nije uspjela stvoriti zajedničku snagu posredovanja, o kojoj je odluka donešena prošle godine, a koja bi kontrolirala međuetničke sukobe iskrsle nakon propasti SSSR-a. Rusija je preuzela reguliranje sukoba u južnoj Osetiji (Gruzija) i u Dnjestru (istok Moldove). Maršal Šapošnjikov složio se s nedjeljnom izjavom Borisa Jeljcina, potvrđujući da Rusija treba garantirati mir u bivšem SSSR-u. Istovremeno, uloga ruskih jedinica u Abhaziji (istok Gruzije) i Ingušiji (ruski Kavkaz), kao i u Nagorno Karabahu i Tadžikistanu predmetom je žestoke kritike sukobljenih strana. Paralelno, strateško razoružanje u bivšem SSSR-u, prvi zadatak koji je ZND sebi odredila glede obrane, tapka i zabrinjava Zapad. Zadnja dva mjeseca odvija se sukob između Kijeva i Moskve o povratku u Rusiju više od 1.600 strateških nuklearnih bojevih glava raspoređenih u Ukrajini,što je predviđeno sporazumom START I, kojeg su 1991. godine potpisali SSSR i Sjedinjene Države. Sporazum START II, koji predviđa eliminaciju dvije trećine strateškog naoružanja dviju zemalja tijekom 10 godina, potpisali su prije tri mjeseca Boris Jeljcin i bivši američki predsjednik George Bush, dok parlament Kijeva ne napreduje u odobravanju sporazuma START I te zahtijeva garancije i pomoć. Što se tiče "višestrukih problema" koje je obznanio maršal Šapošnikov, njih ima posvuda i na svim razinama: od toga da se Rusija ne uspjeva suočiti sa povratkom svojih vojaka i njihovih obitelji iz Njemačke ili baltičkih zemalja, do napada Gruzijaca i Estonaca na ruske divizije, uloga 201 divizije u Tadžikistanu ne može biti kontroverznija, dok su graničari "ZND-a", uglavnom ruski, na udaru lokalnih nacionalizama. Zajednička obrana biti će ponovo u središtu razgovora ministara ZND, na sastanku u sklopu susreta šefova država 28. travnja u Erevanu. (Hina) br 051750 MET mar 93