DRVNA INDUSTRIJA U TEŠKOĆAMA

ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Hrvatska drvna industrija, posebice finalna prerada drva, suočena je s problemima sve većeg nedostatka financijskih sredstava i sirovina te obnove ratom oštećenih i razorenih tvornica, ističe direktor Croatiadrva d.d. Ferdinand Laufer. Lani je finalna drvnoindustrijska proizvodnja bila 12 posto manja nego prethodne godine, a čak 38 posto manja nego 1990. Istodobno, izvoz finalnih drvnih proizvoda smanjen je u odnosu na 1991. godinu 23 posto. Finalna je proizvodnji u 1992. godini zapošljavala oko 25,5 tisuća radnika, 9.600 manje nego u 1990. godini. Poduzeća u ratom zahvaćenim područjima opterećena su dodatnim problemima. U osam velikih tvrtki, koja obuhvaćaju četvrtinu ukupne prerade drva u Republici Hrvatskoj, proizvodnja je smanjena 60 posto, izvoz 55 posto, a broj zaposlenih 35 posto. Polovicom 1992. godine 320 hrvatskih poduzeća bavilo se preradom drva, od čega ih je 40 posto bilo u društvenom vlasništvu, a zapošljavala su 98 posto ukupnog broja radnika u toj djelatnosti. Struktura djelatnosti prerade drva (vlasnička, financijska, organizacijska, tržišna, kadrovska) naslijeđena iz prijašnjeg gospodarskog sustava, po riječima Laufera, najviše ograničava daljnji razvoj i uzrok je dugogodišnjeg zastoja u toj djelatnosti. Drvnoindustrijska poduzeća imala su sredinom 1992. godine manjak dugoročnih obrtnih sredstava od 5,3 milijarde HRD, a procjenjuje se da početkom ove godine taj manjak iznosi 27 milijardi HRD. Lani se 57 posto manjka iz trajnih izvora pokrivalo kratkoročnim kreditima, uz velike obveze prema dobavljačima. Te stalne prekomjerne obveze iznose oko 20 milijuna DEM, rekao je Laufer, i najveća su zapreka oživljavanju proizvodnje i povećanju izvoza. Nelikvidnost i platežna nesposobnost drvnoindustrijskih poduzeća, ponajviše finalne proizvodnje, uzrok su i visoke zaduženosti prema najvećem poslovnom partneru, Javnom poduzeću Hrvatske šume. Finalna drvna industrija zbog nelikvidnosti ne može kupovati drvnu građu a to je uzrok daljnjem padu proizvodnje i izvoza. Sve su češći kupci sirovog drva razna druga poduzeća čiji je interes samo izvesti piljenu građu ili elemente, a to bi, po riječima Laufera, ove godine u finalnoj preradi moglo ukinuti još 5.000 radnih mjesta. Pritom upozorava na podatak da je izvoz sirovina u 1992. godini izrazito povećan, a proizvodnja u šumarstvu smanjena je za 40 posto. Naime, iako je hrvatska Vlada donijela mjere za kontrolu i zabranu izvoza drvne sirovine, to nije bilo dostatno za oživljavanje proizvodnje i izvoza finalnih drvnih proizvoda. Finalna drvnoindustrijska proizvodnja, po riječima Laufera, čini više od dvije trećine sadašnjih gospodarskih mogućnosti hrvatske drvne industrije. Dok je primarna drvnoindustrijska proizvodnja (pilane) uglavnom ograničena prirodnim mogućnostima šuma, finalna proizvodnja nema ograničenja u razvoju, osobito po okončanju procesa pretvorbe i privatizacije. Stoga bi ekonomskim i ostalim mjerama trebalo omogućiti barem održanje sadašnje razine razvoja te djelatnosti jer nije iskorištena niti polovica njezinih mogućnosti, zaključuje Laufer. (Hina) ds 040916 MET mar 93