SERVIS POSEBNIH NASLOVA ŠVEDSKA- PALME, RUSIJA-UKRAJINA

Nadnaslov:Ubojstvo Olofa Palmea - sedam godina nevolja za istražitelje Naslov: Misterij Palmeova ubojstva Podnaslov:Ni nakon sedam godina od ubojstva švedskog premijera, policija nije otkrila uzrok, oružje kao ni počinitelja zločina. Ustrajna u namjeri da razriješi misteriozno ubojstvo, s istragom na labilnim osnovama, ona priziva upomoć sreću. Piše: Paul-Claude WACKERMANN, AFP STOCKHOLM - Sedam godina nakon ubojstva švedskog premijera Olofa Palmea revolverskim metkom 28. veljače 1986. godine u Stockholmu, to je ubojstvo, kako priznaje komesar Hans Oelvebro koji rukovodi istragom, i dalje misterij za istražitelje, jer ni oružje, ni uzrok zločina kao ni ubojica nisu otkriveni. Ali Oelvebro, koji je ustanovio ekipu od 25 istražitelja, naglašava u interviewu agenciji France Presse da se zakleo da će ubojicu naći, "iako se istraga temelji na vrlo nepreciznim osnovama". Prema mišljenju tog policajca, -"jednog od najboljih švedskih detektiva", prema navodima njegovih kolega - potraga za "ubojicom" ili "ubojicama" Olofa Palmea može se izvesti tek sustavnim provjerama, kojima treba pridodati sreću kao "prvotni faktor uspjeha istrage". "Sreća nije samo u službi kriminalaca", ocjenjuje komesar, "prije ili kasnije ići će nam na ruku. Barem se tome nadamo". Dok oružje kojim je zločin počinjen nije pronađeno, mogući uzroci zločina su "vrlo brojni", kako naglašava policajac, jer u slučaju Olofa Palmea sve je pomiješano: politika, ljubomora, ljudi koji su ga mrzili u Švedskoj kao i u inozemstvu, a tome treba pridodati i neke nepoznanice glede nekih od zemljama Srednjeg Istoka, Latinske Amerike i istočne Europe. Politička, gospodarska, vojna i obiteljska sredina temeljito su pročešljane, za sada bez konkretnog rezultata, ali neke indicije mogle bi vrlo brzo pospješiti istragu. Na osnovu iskustva u području kriminala, komesar ocjenjuje da iza ubojstva bivšeg švedskog socijal-demokratskog leadera ne stoji nikakva organizacija, već se radi o usamljenom činu, jer "Palme je imao puno neprijatelja koji su ga duboko mrzili". Međunaslov: Korak naprijed, dva koraka natrag Praćeni su različiti tragovi, poput "kurdskog", na koji se početkom istrage usmjerio upravitelj policije Hans Holmer, koji je posebno ciljao na članove PKK (Radničku stranku Kurdistana), kao i "iranski". Zatim je 14. prosinca 1988. godine komesar Oelvebro pozvao na sud u Sollentuni, u sjevernom predgrađu Stockholma Christera Petterssona (41), već optuživanog za ubojstvo, trgovinu drogom i krađe. Lisbet Palme, premijerova udovica, prepoznala je u njemu ubojicu svog supruga. Proces je podigao veliku pozornost, ali je sud 1989. godine morao pustiti Petterssona zbog "nedostatka dokaza". Gospođa Palme nastavila je izjavljivati da je "pogled" Christera Petterssona identičan onome u čovjeka koji je ubio Palmea prilikom izlaska bračnog para iz kina. "Sudstvo je oslobodilo Petterssona, zahtijevajući od nas prekid istrage u njegovom slučaju, ali to nas ne spriječava da i dalje sumnjamo", govori Oelvebro. Od oko 14.900 raznih indicija dobivenih od istražitelja, oko 10.000 je obrađeno. Te provjere informacija njihov su kruh svagdašnji. "Neke nam pomažu da napredujemo, dok druge koče istragu", kaže komesar. Oelvebro, koji je od 1988. godine zadužen za aferu Palme, smatra da ga njegovo "poštenje policajca" obvezuje da pronađe ubojicu. Unatoč tome što su neki od elemenata istrage trenutno na staklenim nogama, "uz nešto više sreće, elementi koje smo strpljivo skupljali omogućiti će nam da uhitimo ubojicu. U tome smo strpljivi i odlučni", zaključio je on. (Hina)br Nadnaslov:Mukotrpan razvod Rusije i Ukrajine Naslov: Niski "sestrinski" udarci Podnaslov:Od odbijanja Ukrajine da odobri sporazum START o nuklearnom razoružanju do ruske "nacionalizacije" cjelokupne imovine bivšeg SSSR-a u inozemstvu, međusobne optužbe i ucjene ne prestaju. Kijev ocjenjuje da je u osnovi spora kažnjavanje Ukrajine koja nije htjela ostati u ZND, pod ruskim okriljem. Piše: Stephane BENTURA, AFP KIJEV - Združeni tijekom više od tisuću godina, Moskva i Kijev otimaju se danas za naslijeđe Sovjetskog Saveza, koji se raspao prosinca 1991. godine. Od odbijanja Ukrajine da odobri sporazum START o nuklearnom razoružanju do ruske "nacionalizacije" cjelokupne imovine bivšeg SSSR-a u inozemstvu, dvije slavenske "sestre", povezane sovjetskom gospodarskom integracijom tijekom 70 godina, ne libe se zadavanja niskih udaraca od osnutka Zajednice Nezavisnih Država 8. prosinca 1991. godine. Glavni uzrok tih svađa, kako se ocjenjuje u Kijevu, povezan je sa željom Rusije da se osveti Ukrajini jer nije htjela ostati pod ruskim okriljem, u Zajednici Nezavisnih Država. Kijev je vrlo loše primio "kolonijalnu" odluku ruskog predsjednika Borisa Jeljcina da prisvoji imovinu bivšeg SSSR-a u inozemstvu, dok Ukrajina predlaže vraćanje njenog udjela od 80 milijardi dolara sovjetskog duga u zamjenu za odgovarajući udio u toj imovini. Posljednja epizoda koja je zatrovala rusko-ukrajinske odnose odnosi se na dnevni moskovski list Izvestiu, koji je, dobivši informacije od "visokih predstavnika ruskog ministarstva obrane", objavio krajem veljače da se Ukrajina izlaže opasnosti izazivanja "drugog Černobila" zbog lošeg stanja kućišta i nuklearnog goriva strateških raketa razmještenih na njenom teritoriju. Ukrajinsko ministarstvo obrane priznalo je da postoji opasnost. Ali Kijev se požurio dodati da Moskva "vodi opasnu igru" odugovlačeći s isporukom opreme za održavanje, kako bi primorala Ukrajinu da vrati svoje rakete u Rusiju. Prema informacijama dobivenim od zapadnih vojnih stručnjaka u Moskvi, ukrajinski tehničari postavljaju "nuklearni gumb" za predsjednika Leonida Kravačuka. Ministarstvo obrane u Kijevu nazvalo je to "novim dezinformacijama sovjetskog tipa" od strane Rusije. Ukrajini, koja je prošle godine prisvojila eskadrilu strateških bombardera TU-160 ("Black Jack", prema nazivlju NATO-a) iz baze Uzina (jug), preostaje da izrazi strahovanja pred političkom "nestabilnošću" u Rusiji i zatraži garancije sigurnosti prije odobrenja sporazuma START. Međunaslov: Međusobne prijetnje i ucjene U trenutku kada je većina aviona Air Ukrajine prikovana za tlo zbog nedostatka ruskog kerozina, taj argument kao da je moneta za dobivanje, s jedne strane, pomoći u razoružanju, a s druge, za ponovnu isporuku ruske nafte. Ukrajinska poduzeća, koja potražuju oko 90 milijardi rubalja od svojih ruskih partnera, ukliještena su u gotovo potpunoj energetskoj ovisnosti Ukrajine o Rusiji. Rusija je čak zaprijetila da će prekinuti isporuku plina Ukrajini ako ova ne prihvati njene nove tarife, približne svjetskim cijenama, dok je Kijev za sada vratio tek 27 od 135 milijardi rubalja koje duguje Moskvi. Ukrajina je odgovorila da će u slučaju da Rusija izvrši svoju prijetnju, ona naplatiti svoj dio isporuka plina namijenjenog zapadnoj Europi, jer plinovod prelazi njenim teritorijem. Ukrajinski premijer Leonid Kušma, kojeg su u ponedjeljak očekivali u Moskvi na novoj seriji pregovora, trebao bi podsjetiti svoje sugovornike da naftovod "Družba", izvor dragocjenih deviza za Rusiju, prolazi Ukrajinom, koja bi mogla nametnuti svjetske tarife za održavanje plinovoda. Na argumente Ukrajine, zamjenik ruskog premijera Aleksandar Šokin predložio je smanjenje zahtjeva Moskve glede energetskih isporuka u zamjenu za "pedesetogodišnji zakup" Sevastopolja, glavnog stožera crnomorske flote na Krimu. Taj prijedlog pokazuje da se radi i o sporu oko teritorija, dok su u Moskvi sve brojniji glasovi koji traže da se Krim, pripojen Ukrajini 1954. godine u vrijeme "sovjetskog bratstva", vrati Rusiji. (Hina)br 042218 MET mar 93