DO SADA 67.013 PRIJAVA ZA DENACIONALIZACIJU

ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Upravi za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske do sada se prijavilo 25.019 bivših vlasnika poslije drugog svjetskog rata nacionalizirane, konfiscirane i na drugi prinudni način oduzete imovine. Oni su, temeljem Vladine Uredbe o evidenciji prijašnjih vlasnika, podnijeli ukupno 67.013 prijava o oduzetoj imovini, izjavio je danas za Hinu direktor Uprave za imovinsko-pravne poslove Miroslav Šeparović. Radi se o 1.795 prijava o oduzetim poduzećima i o 14.379 stanova i poslovnih prostorija, dok se 48.895 prijava odnosi na zemljišta, a 1.944 na pokretnu imovinu. Gledano po područjima na kojima se nalaze oduzeta poduzeća, 588 je na području Zagreba, 108 na splitskom području, 57 riječkom te 46 na osječkom. Samo u ta četiri grada nalazi se oko 45 posto oduzetih poduzeća. "Javili su se i bivši vlasnici 31 poduzeća koja se nalaze izvan Republike Hrvatske, no hrvatska država", kako je kazao Šeparović, "njima ne može pomoći budući da se moraju javiti vlastima one države na čijem se području oduzeto poduzeće nalazi". Po dosadašnjim saznanjima Uprave za imovinsko-pravne poslove, prinudno je oduzeto 29.297 stanova, od čega daleko najviše na zagrebačkom području, njih 17.169. Radi se o oko 1,7 milijuna četvornih metara stambenog prostora, što po jednom stanu iznosi prosječno oko 57 četvornih metara. Bivši vlasnici prijavili su i oduzimanje 16.126 poslovnih prostorija površine oko 1,5 milijuna četvornih metara ili prosječno oko 90 četvornih metara po jednom poslovnom prostoru. Ukupna površina prijavljenih oduzetih zemljišta iznosi 3.216,524,329 četvornih metara, što je prosječno 65.784 četvornih metra po prijavitelju. Najviše se prijava opet odnosi na zagrebačko područje - 9.579, a radi se o 664,552.668 četvorna metra oduzetog zemljišta na tom području. Prijavljuje se i oduzimanje pokretne imovine, kao što su, primjerice, brodovi, osobna vozila, dragocjenosti i stoka. Do sada je, među ostalim, prijavljeno oduzimanje 204 broda, 160 automobila i ostalih vozila te 93 dragocjenosti. Dugo očekivani Zakon o denacionalizaciji nalazi se trenutačno u fazi javne rasprave, koja bi trebala potrajati najvjerojatnije do svibnja, a tim se zakonom treba riješiti na koji će se način dati odšteta bivšim vlasnicima. Kako je rekao Šeparović, moguća su dva osnova načina: ili po sistemu naturalne restitucije, što znači vraćanje oduzetog vlasnicima, ili davanjem novčane naknade, koja može, osim u novcu, biti i primjerice u dionicama ili obveznicama. A moguća je i kombinacija ta dva načina. Šeparović pojašnjava da se radi o prvim podacima koje još treba obraditi po pojedinim specifičnim područjima. Tako se još radi na obradi podataka o oduzetoj crkvenoj imovini te o imovini bivše zemljišne zajednice koja je djelovala kao pravna osoba, a njezini su članovi mogli koristiti njoj pripadajuća zemljišta. Takvi su slučajevi najčešći u Slavoniji, Velikoj Gorici i na Žumberku, a danas je njihov vlasnik država. O šumskim se područjima brine poduzeće "Hrvatske šume", a ostalo poljoprivredno zemljište koriste poljoprivredno-industrijski kombinati. Nadalje, posebno se obrađuju bivši vlasnici koji su hrvatski i oni koji su strani državljani, a posebno prijave samih bivših vlasnika i prijave njihovih sljednika. "Valja izdvojiti i zemljišta oduzeta kolonizacijom te prvom i drugom agrarnom reformom, jer većinu tih zemljišta sada koriste poljoprivredno-industrijski kombinati", kazao je Miroslav Šeparović. Prvi podaci o potraživanjima bivših vlasnika proslijeđeni su hrvatskoj Vladi od koje se očekuju očitovanje i daljnje upute za rad, kazao je direktor Uprave za imovinsko-pravne poslove Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske Miroslav Šeparović. (Hina) žb 031159 MET mar 93