IMA LI 'ODLJEVA MOZGOVA' IZ HRVATSKE?

ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - U prvih šest mjeseci 1992. godine iz Hrvatske je u inozemstvo otišlo 118 doktora i magistara znanosti te drugih s akademskim statusom, dok ih je tijekom jedanaestogodišnjeg razdoblja, od 1980. do 1991. godine, otišlo 169, podaci su dobiveni iz registra istraživača Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike. "Analizirajući destinacije znanstvenika važno je napomenuti da je od tog broja (118) čak njih 60 otišlo u Srbiju, odnosno tzv. SR Jugoslaviju, 10 u Sloveniju i BiH, dok je samo 48 znanstvenika otišlo u druge zemlje u svijet", izjavio je za Hinu ministar znanosti, tehnologije i informatike prof. dr. Branko Jeren, zamoljen da prokomentira 'odljev mozgova', problem posljednjih dana često spominjan u javnosti. "Kada se", istaknuo je dr. Jeren, "uzme broj od 48 znanstvenika koji su u navedenom razdoblju napustili Hrvatsku i stavi u odnos prema ukupnom broju od 16.231 registriranih znanstvenih djelatnika u Republici Hrvatskoj, onda je to samo 0,3 posto ukupnog registriranog znanstvenog korpusa Republike Hrvatske, što uopće nije alarmantna činjenica. To pogotovo, ako se zna da samo jedan neznatan dio znanstvenih djelatnika ostaje trajno u inozemstvu. Ne smije se ispustiti iz vida činjenica da je znanost sama po sebi internacionalna i da je nužno njezino trajno tendiranje prema inozemnim znanstvenim centrima, s povremenim izlascima i boravcima izvan zemlje, kako bi se nova saznanja i dostignuća unijela u zemlju i postignuća vlastitog znanstvenog rada prezentirala svjetskoj znanstvenoj javnosti". Dr. Jeren je naglasio da Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske ulaže ogromna sredstva i napore da bi znanstvenom korpusu u Hrvatskoj osiguralo kvalitetan podmladak. "Tako je između 10 posto najboljih studenata završnih godina studija izabrano čak 1.100 mladih ljudi, čije je financiranje u statusu mladih istraživača preuzelo Ministarstvo znansoti sa udjelom od 11 posto od ukupnog iznosa sredstava koje Ministarstvo dobiva iz proračuna Republike Hrvatske". Na taj je način stvorena bitna pretpostavka za trajno vezivanje mladih istraživača za znastveni korpus Hrvatske. Odljev stručnjaka koji se kreće u veličinama ispod jedan posto, po mišljnju dr. Jerena, nije problematičan, ali bi veću zabrinutost trebao izazvati 'odljev' drugih stručnjka (inžinjera građevinarstva, elektrotehnike i dr.) toliko potrebnih u procesu obnove domovine. Gotovo najveći odljev stručnjaka tijekom školske godine 1991.-92., te do i nakon uspostave primirja, zabilježen je na osječkom Sveučilištu. Prema riječima dr. Stanislava Marijanovića rektora Sveučilišta u Osijeku u navedenom razdoblju fakultete je napustilo 33 doktora znanosti i 26 magistara, od čega se 26 doktora i 14 magistra, prema obavijestima fakulteta, nalazi u SR Jugoslaviji. Veliki broj dojučerašnjih profesora osječkog Sveučilišta "sada su", kaže dr. Marijanović "eksponirani u ekstremnoj propagandi, u četničkom ustroju okupatorske vlasti te u pokušaju reformiranja školstva na privremeno zaposjednutom hrvatskom teritoriju. U medijskom 'oslikavanju' svoje 'jugoslavenske opcije' i neprijateljskog stava prema Hrvatskoj, na pojedinim skupovima (Beli Manastir, Novi Sad, Beograd i drugdje) zapaženi su istupi dr. Milana Ratkovića, bivšeg dekana Pedagoškog fakulteta, dr. Adama Grubora, bivšeg višemandatnog zastupnika u hrvatskom Saboru i pretendenta i na rektorsku stolicu osječkog Sveučilišta i drugih. Pa ako je riječ", drži dr. Marijanović, "o 'odljevu mozgova' na ovakvim primjerima valja iskazati svoje zadovoljstvo što je priliv njihove raspamećenosti napokon odliven sa osječkog Sveučilišta". (Hina) žb 031036 MET mar 93