PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU

ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Vlada Republike Hrvatske utvrdila je na sjednici održanoj u srijedu Prijedlog zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, a kako se očekuje, Prijedlog zakona trebao bi se u prvom čitanju naći na idućoj sjednici hrvatskoga Sabora. Ovim će se zakonom utemeljiti, hrvatskim Ustavom predviđeno, Državno sudbeno vijeće kao neprofesionalno tijelo kojem će biti povjereno imenovanje i razrješenje sudaca i državnih odvjetnika te odlučivanje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti. Također će se time ukinuti dosadašnja reizbornost sudaca svakih osam godina, što znači da će sudačka funkcija biti stalna. Dakle, to će Vijeće preuzeti funkcije koje je do sada obavljao Zastupnički dom, što je uvjet za provođenje Ustavom propisane trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, odnosno za punu neovisnost sudstva. Iako Ustav govori o Republičkom sudbenom vijeću, kao primjereniji je prihvaćen naziv Državno sudbeno vijeće, što se u obrazloženju Prijedloga zakona tumači time što je pojam "republičko" po svom dosegu manji i odnosi se samo na oblik vladavine. Kako se predviđa Prijedlogom zakona, slobodno mjesto predsjednika suda ili suca objavljivat će Ministarstvo pravosuđa i uprave na prijedlog predsjednika suda za koji se imenuje sudac ili na prijedlog predsjednika neposredno višeg suda. Zatim ministar pravosuđa i uprave treba prikupiti mišljenje i podatke o svim prijavljenim kandidatima od predsjednika suda u koji se predsjednik ili sudac imenuje i od neposredno višeg suda. Temeljem toga, ministar utvrđuje koji kandidati ispunjavaju uvjete te je u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijava dužan listu tih kandidata dostaviti Državnom sudbenom vijeću. Vijeće tada imenuje predsjednika suda ili suca. Prijedlog zakona utvrđuje da predsjednik suda ili sudac odgovara disciplinski ako počini teško disciplinsko djelo. Odluku o disciplinskoj odgovornosti donosit će Državno sudbeno vijeće, koje će moći izreći ukor, novčanu kaznu ili razrješenje dužnosti. Zakonskim prijedlogom se predviđa i mogućnost udaljenja suca od obavljanja sudačke dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora preko pet godina ili dok se nalazi u pritvoru. A valja naglasiti da se, uz ostalo, također predlaže i mogućnost udaljenja od obavljanja sudačke dužnosti ako je sudac član političke organizacije. Glede imenovanja i razrješenja državnih odvjetnika, Prijedlog zakona utvrđuje da prijedlog za imenovanje i razrješenje Vijeću podnosi državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za državnog odvjetnika Republike Hrvatske - hrvatska Vlada. Na sve ostalo se analogno primjenjuju odredbe koje se odnose na suce. Prijedlogom zakona se predviđa da će kandidate za predsjednika i 14 članova Državnog sudbenog vijeća predlagati Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, a birat će ih Zastupnički dom. Predsjednik i članovi trebali bi biti birani na vrijeme od osam godina iz redova istaknutih sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, odvjetnika i profesora hrvatskih pravnih fakulteta. Valja napomenuti kako se predlaže da predsjednik i članovi Državnog sudbenog vijeća imaju imunitet, što je dodatno jamstvo neovisnosti sudstva. Također se utvrđuju i razlozi prestanka dužnosti predsjedniku ili članu Vijeća, a o njegovom razrješenju trebao bi odlučivati Zastupnički dom Sabora. Sredstva potrebna za rad Vijeća osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske, a način svog rada Vijeće će utvrditi poslovnikom. (Hina) žb 281708 MET feb 93