SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Hrvatska-međunarodna suradnja Naslov : HRVATSKA ČLANICA SVJETSKE BANKE POČETKOM OŽUJKA ? Podnaslov: Početkom veljače Hrvatska je potvrdno odgovorila na prijedlog Svjetske banke o podjeli kapitala i obveza bivše SFRJ na države nasljednice, a kako 14. ožujka prestaje formalno članstvo SFRJ u banci, očekuje se da Izvršni odbor u utorak donese odluku o prijemu Hrvatske u punopravno članstvo Piše : Darko Buković ZAGREB, 25. veljače - Na sjednici Izvršnog odbora Svjetske banke 2. ožujka, Republika Hrvatska bi, kako se očekuje, trebala postati punopravni član te međunarodne financijske institucije, istaknuo je u razgovoru za Hinu pomoćnik ministra financija Republike Hrvatske Joško Kulišić. On je dodao da su procjene takve i zbog činjenice da 14. ožujka iz formalnih razloga prestaje članstvo bivše SFRJ u Banci. Nakon što je Republika Hrvatska prihvatila i ispunila sve uvjete iz Odluke Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda i 15. siječnja 1993. godine proglašena punopravnom članicom MMF-a, s članstvom od 14. prosinca 1992. godine, Svjetska banka je dostavila hrvatskoj Vladi prijedlog djelidbe kapitala i obveza bivše SFRJ. Predloženo je da Hrvatska i ostale države sljednice bivše Jugoslavije prihvate isti ključ za podjelu kapitala kao i u slučaju MMF-a, dok je u pogledu obveza predložena podjela po ranije ustanovljenoj praksi Banke, odnosno po principu teritorija gdje se nalazi krajnji korisnik zajma. Međunaslov: Hrvatskoj 29,38 posto kapitala bivše SFRJ Hrvatska Vlada se suglasila s predloženim da udio Hrvatske u ulogu kapitala bivše Jugoslavije u Svjetskoj banci iznosi 29,38 posto, što je nešto veći postotak od onoga koji je pripao Hrvatskoj djelidbom u MMF-u. Prihvaćanjem tih uvjeta naša zemlja neće ništa trebati platiti u gotovini, već će za pokriće uloga u hrvatskim dinarima biti izdana jedna mjenica na iznos u protuvrijednosti 7,5 milijuna US dolara, koja će glasiti i biti deponirana u Narodnoj banci Hrvatske. Što se pak tiče duga Republike Hrvatske prema Svjetskoj banci, on je sa 31. prosincem 1992. godine iznosio 139 milijuna dolara, što je samo sedam posto duga bivše Jugoslavije, i njega će trebati otplatiti do 2004. godine, naglasio je Kulišić. To znači da je dug ostalih država bivše Jugoslavije veći od 1,8 milijardi dolara. Preuzevši garanciju otplate starih zajmova i dospjelih obveza, Republika Hrvatska je, pored brojnih teškoća, u protekle dvije godine uspjela uredno servisirati svoje obveze, te su Svjetskoj banci vraćena 52 milijuna dolara, dok će ove godine trebati vratiti 25 milijuna dolara. Republika Hrvatska i Republika Slovenija su jedine od država nasljednica bivše Jugoslavije koje su uredno podmirivale sve svoje stare obveze i nemaju zaostataka. Ostali dio bivše zajedničke države nije podmirivao svoje dospjele obveze temeljem starih zajmova i već danas Svjetskoj banci duguju 300 milijuna dolara, od čega Srbija sama 200 milijuna dolara, zbog čega je Banka te države stavila u blokadu, pojasnio je Kulišić. Međunaslov: Nasljednice SFRJ prihvaćaju prijedlog Svjetske banke Koncem siječnja glavni pravni savjetnik i potpredsjednik Svjetske banke Ibrahim Sihata obavijestio je hrvatsku Vladu da su svih pet sljednica bivše Jugoslavije prihvatile svoj odgovarajući, predloženi, udio u upisanom i uplaćenom kapitalu bivše SFRJ u Banci i njezinim afilijacijama. Također je navedeno da će svaka država sljednica imati pravo naslijediti članstvo bivše SFRJ kada ispuni nekoliko uvjeta: postane članicom MMF temeljem sukcesije; da do 14. lipnja 1993. godine obavijesti Banku da je donijela zakon kojim je kao nasljednica prihvatila Statut, uvjete i načine upisanog i uplaćenog kapitala bivše SFRJ u pogledu udjela alociranog na tu države; izvrši potrebnu uplatu u svezi s udjelom u kapitalu Banke, te da plati sve zaostale dugove ako ih ima. U slučaju da neka od država sljednica ne ispuni te uvjete do dana koji odrede izvršni direktori ta će se država moći učlaniti u Svjetsku banku putem redovnog postupka, odlukom Vijeća guvernera i prema uvjetima i načinima koje će ono odrediti. Početkom veljače ove godine, Republika Hrvatska je odgovorila na postavljene uvjete i time učinila sve potrebno da se njeno članstvo i formalno verificira na Izvršnom odboru Svjetske banke. Međunaslov: Hitni zajam za obnovu Hrvatske Razgovori oko Hitnog zajma za obnovu Hrvatske su u završnoj fazi, a zajam će biti "težak" ukupno 120 do 130 milijuna dolara. Predviđen je i grace period od tri do pet godina, dok je rok otplate 15 godina. Zajam za obnovu je okvirno definiran kao višesektorski, u kojem željeznice sudjeluju s 33 USD, ceste s 23 milijuna USD, poljoprivreda s 20 milijuna USD, te potom elektroprivreda, obnova stanova, kuća i nekih javnih objekata itd. Ukoliko bi početkom ožujka Hrvatska postala punopravnom članicom Svjetske banke, korištenje Hitnog zajma za obnovu bi moglo uslijediti već u svibnju, predviđa Kulišić, dodajući da se uporedo s pregovorima priprema sva potrebna dokumentacija, pripremaju se "tenderi" - pisani uvjeti za sudjelovanje na licitaciji ili za dobivanje inženjerskog posla na natječaju ili u direktnoj pogodbi, i sl. Osim toga, Europska banka za obnovu i razvoj spremna je Hrvatskoj dati hitan zajam vrijedan 13 milijuna dolara za nabavku opreme za kontrolu letenja u hrvatskim zračnim lukama. Tim povodom u Londonu boravi hrvatsko izaslanstvo, a tijekom tjedna će u Hrvatsku, kako se očekuje, doputovati i predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj Jaques Atalli. U tijeku su i pripreme za nastavak suradnje Hrvatske i Svjetske banke, a realno je očekivati da novi zajmovi budu odobravani najmanje šest mjeseci nakon odobravanja Hitnog zajma za obnovu. Tako je nagovješteno da bi Banka u narednom razdoblju bila spremna podržati programski zajam za graditeljstvo. Sredinom ožujka u našu zemlju stiže i grupa stručnjaka Banke koja će, zajedno sa hrvatskim i stručnjacima BERD-a, raditi na programu sanacije, reogranizacije i rehabilitacije bankarsko-financijskog sektora. Osim toga, radi se i na programima vezanim uz elektroprivredu, poljoprivredu, turizam, zaštitu okoliša, kao i na socijalnom programu koji bi obuhvatio reorganizaciju i racionalizaciju javne potrošnje, zaključio je pomoćnik ministra financija Joško Kulišić. (Hina) do 250942 MET feb 93