SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN BIVŠAJUGOSLAVIJA

Nadnaslov:Pravni aspekti "povijesne" rezolucije 808 Naslov: Sud za ratne zločine pravno utemeljiti Podnaslov:Pravni stručnjaci trebaju u sljedeća dva mjeseca razriješiti pitanja nadležnosti suda,sudskog gonjenja i postupaka i sl., kao i pitanja sjedišta suda, njegova financiranja... Piše: Pierre TAILLEFER, AFP PARIZ - Odluka koju je u ponedjeljak donijelo Vijeće sigurnosti o osnivanju međunarodnog suda zaduženog za sudsko gonjenje odgovornih za teška kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji, otvara brojne probleme pravnog karaktera koje treba riješiti u manje od dva mjeseca, roku koji je Vijeće sigurnosti odredilo glavnom tajniku UN. Glavni tajnik će sada apelirati na pravnu direkciju Ujedinjenih Naroda kako bi pripremili pravilnik tog suda. Izglasavanje rezolucije 808, koju brojni diplomati u New Yorku smatraju "povijesnom", je bez presedana. To komplicira zadatak stručnjaka koji ne mogu računati na obimnu pravnu znanost i moraju hitno djelovati kako bi zasnovali mehanizam koji bi prije svega imao ulogu zastrašivanja i odvraćanja od zlodjela. Oni trebaju riješiti temeljne probleme (nadležnosti suda, određivanje metoda sudskih gonjenja i postupaka ...) kao i određeni broj praktičnih problema (sjedište suda, financiranje itd.). Namjera da se djeluje brzo u suprotnosti je s nemoći Ujedinjenih naroda da osnuje međunarodni sud za krivična djela, čija se ideja, po prvi puta pokrenuta u Ligi naroda 1937. godine, redovno vraća pred Generalnu skupštinu. Generalna skupština je, nakon što je na tome radila od 1950. do 1957. godine, ponovo je 1990. godine pokrenula taj plan da bi ga prošlog studenog odbacila pred pravnom komisijom. Stručnjaci bi se trebali osloniti na glavni presedan koji se može navesti: Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. godine kojim je osnovan Sud u Nuernbergu. Također se mogu pozvati na Povelju međunarodnog vojnog suda za Daleki istok, zvanog Sud Tokija, kojeg je 19. siječnja 1946. godine odobrilo Glavno Zapovjedništvo savezničkih snaga. Međutim danas su okolnosti bitno drugačije: ovog puta se ne radi o "sudstvu pobjednika", već je cijela međunarodna zajednica pozvana donijeti odluke u UN-u, a ne nekoliko savezničkih zemalja u okviru jednog ograničenog ugovora. Međunaslov: Ambiciozan i složen izazov Vijeća sigurnosti Stručnjaci raspolažu razmatranjima koja se provode u nekoliko zemalja, prvenstveno izviješćem koje je podnijelo osam francuskih pravnika na zahtjev Ministarstva vanjskih poslova. Taj dokument, napisan pod nadzorom državnog tužitelja Pierrea Truchea, objavljen je 8. veljače. Odgovarajući rad vođen u Italiji, rezultirao je sličnim zaključcima, kako navodi jedan diplomatski izvor. Početkom mjeseca u Ženevi na inicijativu Švicarske održano je vijećanje dvanaestorice stručnjaka iz raznih zemalja (Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemačka...). Švedski, norveški i austrijski stručnjaci također su radili na jednom sličnom projektu u okviru KESS-a (Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji), ali njihove zaključke je već nadišla odluka Vijeća sigurnosti. Poimanje "kršenja međunarodnih ljudskih prava" koje zadržava rezolucija 808 osobito se oslanja na četiri konvencije iz Ženeve iz 1949. godine, na njihova dva dodatna protokola iz 1977., konvenciju o genocidu iz 1949. godine te konvenciju o mučenju iz 1984. godine. Pravni okvir postoji i nove države bivše Jugoslavije angažirale su se na poštivanju tih konvencija, dok se Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) implicitno složila smatrajući se nasljednicom bivše SFRJ. Ta je točka odlučujuća, prema mišljenju francuskih stručnjaka, u pokušaju prisiljavanja tih država da kriminalce izvedu pred sud. On bi pak mogao preuzeti ulogu "koju imaju zemlje članice UN u izvršavanju odluka Vijeća sigurnosti". Izazov Vijeća sigurnosti od ponedjeljka izgleda ambiciozan koliko i složen. "O njegovom uspjehu ovisi osnivanje međunarodnog suda koji bi imao pravnu sposobnost za brzo reagiranje u slučajevima novih sukoba", ocijenjuje se u izviješću francuskih pravnika. (Hina) br 252350 MET feb 93