PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 24. veljače (Hina) DIE PRESSE (23. II. 1993.) "Stručnjaci za međunarodno pravo skeptični" Andreas Unterberger prikupio je mišljenja austrijskih stručnjaka za međunarodno pravo i diplomata o međunarodnom sudu za ratne zločine UN. " Većina njih izrazila je otvorenu sumnju u mogućnost da bi takav sud bio u stanju stati na kraj bespomoćnosti svijeta spram zločina u bivšoj Jugoslaviji. Politički direktor ureda za vanjske poslove Ernst Sucharipa pokušava istaknuti dobru stranu rezolucije UN: 'Važno je što je Vijeće sigurnosti priznalo kategoriju osobne odgovornosti. To je nada da će umiješani akteri biti pozvani na odovornost.' Ravnatelj ureda za međunarodno pravo pri ministarstvu vanjskih poslova Franz Cede smatra: 'Sudski progon počinjenih zločina bio bi moguć već sada, jer krivično pravo mnogih zemalja zabranjuje delikte kao što su ubojstvo i silovanje.' Ostali stručnjaci za međunarodno pravo ukazuju na činjenicu da su gotovo svi navedeni zločini već popisani u konvenciji o genocidu iz 1948. godine. Insbruški stručnjak za međunarodno pravo Waldemar Hummer ističe čitav niz otvorenih pitanja glede planiranoga suda za ratne zločine: 'Tko će podići optužnicu? Po kojem će se poslovniku odvijati suđenje? U kolikoj se mjeri pojedini borci mogu pozvati na to da su samo ispunjavali zapovijedi nadređenih? Prema Hummeru, organ koji će tek biti utemeljen suočit će se s pitanjem koje pravo primijeniti. Vijeće sigurnosti nije naime nadležno da donese nove pravne dokumente. Ono jedino može novome sudu preporučiti na uporabu već postojeće konvencije. Za razliku od ostalih stručnjaka za međunarodno pravo Hummer ne vidi nikakav problem u tome da se pregovara s optuženima za ratne zločine: 'Postoje situacije u kojima se mora pregovarati i s crnim vragom. To ne znači odreći se pravnog procesiranja u budućnosti." Svi upitani stručnjaci slažu se oko toga da pregovarači uživaju pravni imunitet "što je staro pravo u okviru međunarodnoga prava, a fiksirano je i ugovorima". Isto tako, nakon završetka rata može se dogoditi da se odustane od pravnoga progona "svih ratnih zločina". U zaključnom dijelu članka Unterberger naglašava da glavna poteškoća nije u pravnoj dimenziji, već u policijskoj, kao kod "uobičajenih kriminalaca. Prije nego će se nekome suditi, treba ga najprije uhititi." BRITANSKI RADIO - BBC (23. II. 1993.) Svi britanski listovi opširno najavljuju susret američkoga predsjednika Billa Clintona s glavnim tajnikom UN Boutrosom Ghaliem. Kako pišu Martin Fletcher i Adam Le Bor u "The Timesu", "oni će razgovarati o američkim planovima za dopremanje pomoći zračnim liftom Muslimanima koje su opkolile srpske snage u istočnoj Bosni. Gospodin Clinton želi početi tu operaciju, ali su službenici UN na terenu prema njoj suzdržani. Britanski službenici izjavili su 'kako se nadaju da će Amerikanci uspostaviti zračni most, zajedno s UN i da to neće ugroziti međunarodne snage koje olakšavaju dopremanje pomoći u BiH'. Gospodin Clinton je uvjeren da se ta operacija može izvesti, a da američki zrakoplovi ne budu ugroženi srpskom vatrom sa zemlje. Ali nije jasno kako SAD namjeravaju reagirati ako njihovi zrakoplovi budu napadnuti. Washington se sad zalaže za rezoluciju UN kojom bi se uspostavila zona zabrane letova nad Bosnom, a Britanija i Francuska se boje da bi to ugrozilo njihove jedinice na terenu i humanitarne operacije". U istom članku dopisnici izvješćuju "kako službenici UN namjeravaju prebaciti sjedište humanitarnih operacija za Sarajevo u talijansku bazu Falconara-Ancona. Dosad je sjedište bilo u Zagrebu, s tim da su neki zrakoplovi polijetali iz Splita. Letovi iz Zagreba na dometu su srpskih protuzračnih položaja u Hrvatskoj", zaključuju dopisnici. Listovi opširno javljaju i o odluci Vijeća sigurnosti da se osnuje međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. James Bone i Roger Boyes pišu u "The Timesu" "kako će Vijeće sigurnosti opet o tome glasovati za dva mjeseca kad Boutros Ghali podnese potrebne preporuke. Francuska, koja je predložila rezoluciju, predviđa da se sud sastoji od petnaest sudaca, s ovlastima da sude ratnim zločincima i u odsutnosti. Prijedlog isključuje mogućnost smrtne kazne, a zatočenici će možda biti smješteni u neutralnoj zemlji. Međunarodni pravni stručnjaci kažu, međutim, kako se možda neće moći skupiti dovoljno dokaza za osumnjičene ratne zločince, niti će ih biti moguće uhititi. Međutim, članovi Vijeća sigurnosti izjavili su kako je cilj jučerašnje rezolucije da pokaže da ratni zločinci neće proći nekažnjeno, a u nadi da se spriječe nova zvjerstva. Ako se sud uspostavi, razlikovat će se od Nuernberga jer su ondje pobjednici dijelili pravdu. Nije jasno hoće li u bivšoj Jugoslaviji biti pobjednika. U svakom slučaju neki političari koje je američki State Department imenovao osumnjičenim ratnim zločincima, poput Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića, potrebni su za pregovaračkim stolom, stoga će na sudske slučajeve protiv njih utjecati pragmatični aspekti, npr. to da će odustajanje od njihova suđenja biti neizbježna cijena mira". RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW (23. II. 1993.) U njemačkim uvodnicima općenito se pozdravlja što se Vijeće sigurnosti UN sporazumjelo oko uvođenja suda za ratne zločince u svezi s događajima na Balkanu. "Zločine su činile sve zaraćene strane", primjećuje "Thueringer Allgemeine", i nastavlja: "grozote, ponajprije one koje je počinila srpska strana - progoni, sustavna silovanja, masovna ubijanja - bit će najprešniji predmet postupaka. Srpski predsjednik Milošević i vođa bosanskih Srba Karadžić najodgovorniji su za to, ne samo prema uvjerenju Amerikanaca. Za Karadžića to može imati utjecaja na odnos posrednika Vancea i Owena; hoće li ga smatrati prihvatljivim partnerom za pregovaračkim stolom u New Yorku? Posredno, odluka Vijeća sigurnosti pridonosi izolaciji srpske strane", zaključuje list. O situaciji u Bosni, posebno o važnosti humanitarne pomoći, "Freie Presse" piše: "Akcije pomoći, koje se ponovno odvijaju i preko opet uspostavljenog zračnog mosta sa Sarajevom, svakako su ohrabrujući znak. Konačno, moći će se do hrane, tople odjeće i nužnih lijekova. Međutim, time je postignut samo predah za neko vrijeme, jer tko može jamčiti kako će se odvijati događaji sljedećih dana. Hoće li Srbi i dalje dopuštati konvojima UN da voze prema svome cilju, kao što se dogodilo u subotu, u istočnobosanskoj Žepi, pitanje je u koje treba sumnjati. Upravo Beograd je u pokolju na Balkanu dovoljno pokazao da se prolaznih obećanja drži samo kad ona služe njegovim ratnim ciljevima", podsjeća list. O istoj temi, evo, i jednog navoda iz lista "Darmstadter Echo": "Bosanski sukob mogao bi se prigušiti samo akcijom superiornih snaga, ali čak ni tada on ne bi bio potpuno dovršen. Nemoguće je predvidjeti kakve bi bile posljedice za pučanstvo. Ništa ne može mimoići spoznaju da se trajni mir može postići samo pregovorima". (Hina) lv 240345 MET feb 93