VEDRIŠ I GAŽI ZAVRŠILI RADNI POSJET ISTRI

PULA, 23. veljače (Hina) - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Mladen Vedriš sa suradnicima, te Ivica Gaži, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, zajedno s bankarskim i drugim gospodarskim republičkim dužnosnicima završili su trodnevni posjet Istri današnjim razgovorom u Puli s predstavnicima brodograđevne industrije. Ne samo danas, već i u protekla dva dana tijekom kojih su se državni djelatnici također susreli i s gospodarstvenicima Pazinštine, te predstavnicima turističke privrede, saborskim zastupnicima i drugim čelnicima društveno-političkog i gospodarskog života Istre - naglašeno je da prvenstveno vlastitim naporom treba doskočiti privrednom kolapsu koji nam prijeti. Hrvatskoj prijeti zabrinjavajuća stopa inflacije, negativni trend rastuće javne potrošnje i ostalo, pa se restrukturiranje naše privrede, a posebno brodogradnje, treba čim prije provesti. Na današnjem sastanku u Gospodarskoj komori Istre rečeno je, uz ostalo, da hrvatska brodogradnja svojom nelikvidnošću posebno opterećuje naše banke. Po riječima Marija Floričića, direktora Istarske banke, a tome se pridružio i Nikola Pavletić, predsjednik Riječke banke, zaduženost brodogradnje popela se do te razine da banke nisu u stanju isplatiti štediše kada oni dođu po svoj novac. Tako je, primjerice, direktor Istarske banke Floričić kazao kako je 70 posto njihove bilance upravo u pulskom Uljaniku odnosno da je Uljanik dužan banci 75 milijuna DEM. No, ta njihova sredstva uložena u brodogradnju ne mogu vratiti, a ne mogu s njima ništa ni raditi jer novca naprosto nema. S druge pak strane sva davanja prema državi uredno isplaćuju samo ne znaju do kada. Upravo stoga Nikola Pavletić kazao je kako hrvatsku brodogradnju naše banke na dosadašnji način neće moći pratiti. Mladen Vedriš je s tim u svezi kazao kako bi sama brodogradilišta trebala Vladi dostaviti prijedlog njihova restrukturiranja kako bi u uzajamnoj suradnji našli međusobno zadovoljavajuće rješenje. Nešto više optimizma u današnjoj raspravi moglo se čuti od samih brodograditelja koji su kazali da njihovi ugovori koje su već sklopili nisu beznačajni. Zbog ratnih prilika kapital ne dolazi na naše područje, ne potpisuju se novi ugovori za izgradnju brodova, pa je hrvatska brodogradnja sa nekadašnjeg trećeg mjesta po broju ugovora na svijetu, danas pala na 11. mjesto. Ipak, za 23 broda sačinili su ugovore vrijedne 906 milijuna USD, od toga su naplatili 470, a 436 milijuna USD im je ostalo za naplatiti. (Hina) mn 231454 MET feb 93