PISMO BISKUPA KOMARICE BANJOLUČKIM VLASTIMA

ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Zbog sve učestalijih napada na vjerske objekte i sve veće opasnosti po Katoličku crkvu na području banjolučke općine, banjolučki biskup dr. Franjo Komarica poslao je pismo predsjedniku Skupštine općine Banja Luka mr. Predragu Radiću. U pismu, koje je Hini dostavljeno iz Caritasa Hrvatske biskupske konferencije, ističe se da su banjolučki biskup, svećenici, redovnici i oko 30 tisuća pripadnika Katoličke crkve u Banjoj Luci i njenoj općini poduzimali sve kako bi u ratnom vihoru opstali i sačuvali suživot na području te općine. Podsjećajući na dosadašnja obećanja predsjednika općine i predstavnika policije i vojske kako će uvesti više reda i zakonitosti "u nadiruće bezakonje sile i oružja", biskup Komarica ističe da je sigurnosna situacija sve gora i da je sve neizvjesnija budućnost katolika toga grada. Sve to upućuje na zaključak da su odgovorni ljudi "nedovoljno odlučni ili zapravo nemoćni da budu dosljedni u svom humanom htijenju i opredjeljenju". Podsjećajući i na oružane napade na vjerske objekte, biskup Komarica napominje da je devet puta oružano napadan novi župni pastoralni centar, da su izravno ugrožavani životi župnika, pastoralnog osoblja i više vjernika u župi Budžak-Derviši, zbog čega je taj centar i zatvoren. Podsjeća i na oružani napad s više tisuća metaka na katedralu Sv. Bonaventure u vrijeme pravoslavnog Božića i Nove godine, na oružane napade na franjevački samostan Petrićevac, na napad na župnu crkvu i samostan redovnica Družbe sv. Vinka Paulskog u Martićevoj ulici, na kuću redovnica Družbe službenica Bezgrešne Marije, kao i na trostruki napad na samostan Novi Nazaret. "Dok odlučno dižem svoj glas protiv oskvrnjivana, rušenja ili ugrožavanja vjerskih objekata i ljudi bilo koje druge vjerske zajednice, ma gdje to bilo i od ma koga počinjeno, dotle, razumljivo, ne mogu ne uputiti u ovom konkretnom slučaju, s neskrivenom tugom ali ne manjom odlučnošću, svoj energični prosvjed protiv toleriranja ovih spomenutih krajnje nekulturnih i necivilizacijskih zlodjela", kaže se u pismu. Upozoravajći da je više stotina katoličkih obitelji u zadnjih mjesec i pol bilo i više puta oružano i fizički ugroženo, te da se za spas obraćaju župnicima i biskupu, jer da se njima sve to događa po, barem prešutnom, odobrenju onih koji bi ih trebali štititi, biskup Komarica podsjeća kako je upozoravao i molio sve nadležne na području općine da "spriječe ono najgore, kako ste mi više puta znali ponoviti - etničko čišćenje naše općine". "Pitam Vas, kao najodgovornijeg čovjeka u našem gradu i općini: jesam li doista već trebao, ili, trebam li, po vašem mišljenju, u najskorije vrijeme stati na čelo nepregledne kolone svojih vjernika-katolika i krenuti na put bez povratka iz ovog našeg jedinog rodnog grada, gdje su nam korijeni barem toliko duboki kao i drugim narodima oko nas, a i dublji?! Ako to ne dolazi u obzir, onada nam recite: možete li i hoćete li učinkovitije pomoći nama i svim drugim životno ugroženim ljudima u našem gradu? Ako ni to ne dolazi u obzir, onda Vas kao čovjek molim da nam priopćite što nam je činiti da sačuvamo vlastite živote, a da ne ugrozimo ni život, ni dostojanstvo ni Vas osobno, ni bilo kojeg drugog našeg sugrađanina?", pita u svom pismu biskup Komarica. Napominjući da Caritasu banjolučke biskupije već puna tri tjedna nije dozvoljeno dopremanje humanitarne pomoći, biskup Komarica moli predsjednika općine da se zauzme i za što skorije dopremanje pomoći i preko biskupskog Caritasa. (Hina) dd 231118 MET feb 93