U HRVATSKOJ 30 DO 40 TONA STARIH LIJEKOVA

ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Nadnaslov: U DONACIJAMA I DESETAK POSTO NEUPOTREBLJIVIH LIJEKOVA Naslov: Lažna uzbuna zbog "starih lijekova" Podnaslov: O djelatnoj tvari, pakiranju i sl. ovisi koliko će lijek nakon "sigurnosnog roka" biti upotrebljiv. Primjerice, lijekovima njemačke Civilne zaštite, kojima je rok uporabe prošao prije četiri do pet godina, budući su bili uskladišteni pod vrlo povoljnim uvjetima, nakon analiza u Hrvatskoj i u Njemačkoj produžen je rok uporabe do 1995. godine "Posve su osnovane priče da su u brojnim donacijama iz inozemstva u Hrvatsku stigle i određene količine starih lijekova, no jako se pretjeruje kad se tvrdi da su bogate zapadne zemlje poslale Hrvatskoj stare lijekove kako bi se riješile problema oko njihova zbrinjavanja", izjavio je za Hinu pročelnik Odjela za toksikologiju Glavnog sanitetskog stožera Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske dr. Franjo Plavšić. Po gruboj procjeni, nastavio je, u Hrvatskoj je trenutno oko 30 do 40 tona starih pripravaka, odnosno gotovih lijekova, tableta, dražeja. "Kolege koje izravno brinuo o prihvatu lijekova drže da bi stari lijekovi mogli činiti deset do 30 posto u odnosu na sveukupno pristiglu pomoć, no osobno mislim da je stvarnosti mnogo bliža procjena od deset posto", ocijenio je dr. Plavšić. Istaknuo je da brojni problemi nastaju zbog primanja donacije na mnogo mjesta, gdje ih često prihvaćaju nestručne i neovlaštene osobe, pa su poznati i slučajevi propadanja lijekova zbog neodgovarajućeg načina čuvanja. Međunaslov: Lijekovi su upotrebljivi i nakon isteka "sigurnosnog roka" Potvrđujući da je Hrvatska dobivala i lijekove kojima je rok uporabe pri kraju, dr. Plavšić je rekao da su unatoč tome ti lijekovi i dalje bili dobri, a da je rok istaknut na njima bio zapravo "sigurnosni rok". Pojašnjavajući kako o djelatnoj tvari, pakiranju i sl. ovisi koliko će lijek nakon tog roka biti upotrebljiv, iznio je primjer lijekova Njemačke civilne zaštite, kojima je, kako je kazao, rok uporabe prošao prije četiri do pet godina, no budući su ti lijekovi bili uskladišteni pod vrlo povoljnim uvjetima, nakon napravljenih analiza i u Hrvatskoj i u Njemačkoj utvrdilo se da su oni potpuno upotrebljivi, te su im Nijemci produžili rok uporabe do 1995. godine, što je Hrvatska prihvatila. Ocijenjujući da se za tih 40 tona starih lijekova "u brojnim slučajevima, prije donatora, mogu okriviti naši ljudi", dr. Plavšić je upozorio kako treba priznati da je bilo i slučajeva "oslobađanja otpada". Naveo je slučaj kada je na jednom skladištu, među pristiglom pomoći pronađeno pet do šest metalnih buradi sa pesticidima, od kojih su neka bila toliko stara, da se njihov sadržaj nije mogao točno utvrditi. Koliko je proces ispravnog evidentiranja i skladištenja složen i važan, dr. Plavšić je potkrijepio podacima da u Hrvatsku putem donacija stižu i lijekovi kojima u Hrvatskoj nije dopuštena uporaba, niti su u njoj registrirani, kao da dolaze i lijekovi koji su drugačijeg oblika od onog uobičajenog u Hrvatskoj, drugačiji im je način doziranja, a dolaze i lijekovi koji još nisu potpuno provjereni. Naravno, kad takve pošiljke dođu na mjesta gdje se pošiljke dobro kontroliraju to nisu veliki problemi, no takvih je mjesta u Hrvatskoj malo, uglavno u regionalnim centrima, odnosno većim gradovima poput Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke, Zadra itd. Bilo bi najbolje, drži dr. Plavšić, kad bi postojala središnja evidencije pristiglih lijekova za cijelu Hrvatsku, što bi omogućilo interveniranje zalihama iz jednog u drugo mjesto. Ističući da je na taj problem u više navrata upozoravao i hrvatski ministar zdravstva dr. Juraj Njavro, on je ocijenio, da proces centralizacije teče dosta sporo, a teško je i naći prikladne mehanizme koji bi ga ubrzali. Međunaslov: Zbrinjavanje starih lijekova Ministarstvo zdravstva Republike Hravtske izdalo je nalog o obveznom prijavljivanju zaliha starih lijekova, a više je puta odašiljalo i upute o načinu postupanja sa starim lijekovima. Posljednja takva uputa odaslana je prije mjesec dana, a u svima se navodi da se stari lijekovi ne smiju bacati na smetlišta i nekontrolirana odlagališta, kazao je dr. Plavšić. Sačinjen je i plan zbrinjavanja starih lijekova, mada još nije izbarana konačna metodologija, budući da, dodao je, svaka metoda ima svojih negativnih strana. Najjednostavnija je naravno destrukcija, odnosno razaranje visokom temperaturama, no zbog različitih produkata koji se tom prilikom javljaju, za taj je postupaku nužno osigurati pročišćavanje dimnih plinova, za što Hrvatska nema mogućnosti. Obrazlažući negativne strane i drugih metoda, dr. Plavšić je ocijenio da je trenutno najprihvatljiviji prijedlog zbrinjavanja metodom iniciranje u duboke bušotine, koje su ili već iskorištene ili jalove. Stručnjaci INA-Naftaplina, dodao je, tvrde da na nekim od tih bušotina nema nikakve mogućnosti da dođe do komunikacije gornjih i donjih slojeva. Pojašnjavajući da 40 tona otpada, niti za jednu od nabrojenih metoda nije velika količina, dr. Plavšić je istaknuo da zakon ne dozvoljava bilo kakvo zbrinjavanje. "Hrvatska će se u svakom slučaju pridržavati i pridržava slova zakona, te neće dopustila nekontrolirano odlaganje tog otpada, zaključio je na kraju razgovora pročelnik Odjela za toksikologiju Glavnog sanitetskog stožera dr. Franjo Plavšić (Hina) žb 231035 MET feb 93