ZAŠTO NEZGODE NA CESTOVNIJM PRIJELAZIMA PREKO PRUGA

ZAGREB, 23. veljače (Hina) - Strojno osoblje, manevristi, skretničari, nadzornici sigurnosti i drugi pružni radnici na svim čvorištima Hrvatskih željeznica održali su prije tjedan dana jednominutni štrajk upozorenja. Neposredan povod tog prosvjeda jest nekoliko učestalih nesreća na prugama Hrvatskih željeznica. "Čašu strpljenja prelila je posljednja prometna nezgoda, koja se dogodila u srijedu 17. veljače u 18,45 sati, na pruzi Karlovac - Ozalj - Ljubljana, kada je putnički vlak br. 5281 na putnom prijelazu Ilovac II naletio na osobni automobil zbog neadekvatnog osiguranja na prijelazu", rekao je Milan Krikšić, predsjednik Sindikata HŽ i upozorio na "crnu statistiku" nezgoda u razdoblju od 1980. do 1990. godine. Po statistici Hrvatskih željeznica, u tih deset godina u Hrvatskoj se dogodilo 3.326 željezničkih nezgoda i nesreća na putnim prijelazima i otvorenoj pruzi te u vlakovima i na službenim mjestima. Od toga, 2.665 nezgoda dogodilo se na putnim prijelazima preko pruge, na otvorenoj pruzi, te uslijed ispadanja ili iskakanja iz vlakova. Na prijelazima sa signalno-sigurnosnim uređajima dogodilo se 512 nesreća, tamo gdje su prometni znaci cestovnog prometa - 840, na otvorenoj pruzi - 522 nesreće. Po istom izvoru, dogodio se 661 sudar, nalet, iskliznuće vlaka ili neka slična nezgoda. Stradalo je 2.527 osoba - teže je ozlijeđeno 1.440, a poginulo je 1.087 osoba. Samo na putnim prijelazima ili na otvorenoj pruzi stradalo je 1.625 osoba (819 teško ranjenih i 806 poginulih). Među stradalima je i 268 željezničara - 186 teško ranjena i 82 poginula. Po riječima Milana Krikšića, ta "crna statistika", posljedica je niskog gospodarskog i socijalnog standarda, teških uvjeta rada, zastarjele organizacije te strojeva i naprava prijašnje JŽ a sada Hrvatskih željeznica. Jednominutni štrajk, rekao je, prosvjed je protiv takvog stanja i ujedno zahtjev da država kao vlasnik, i HŽ kao njeno poduzeće, učine više no dosad na poboljšanju sigurnosti u željezničkom prometu. Doministar za željeznički i riječni promet Ministarstva pomorstva, prometa i veza Rudolf Sabolović kaže da je osiguranje željezničkih prijelaza "izuzetno složen i nadasve skup posao". Program uređenja putnih prijelaza sačinjen pred desetak godina, "sveden je na najmanju moguću mjeru isključivo iz financijskih razloga". Doministar Sabolović tvrdi da je jedini način rješavanja tog problema tzv. denivelacija, odnosno izgradnja podvožnjaka ili nadvožnjaka. "Sve drugo daje samo manju ili veću, ali ne i potpunu sigurnost", smatra Sabolović. Da je tomu tako, potkrepljuje podatkom da se 44 posto nezgoda dogodilo na prijelazima koji su osigurani prometnim znakovljem, branicima ili polubranicima (brklje), te svjetlosnim i zvučnim signalima. To, po njemu, upućuje na nisku prometnu kulturu vozača i pješaka. Dodao je da je na zadnjoj sjednici saborskog Odbora za promet i veze zaključeno da se izradi novi program uređenja putnih prijelaza za cijelu Hrvatsku. U Hrvatskoj ima 1.918 putnih prijelaza, 497 riješeno je potpuno u skladu sa zakonskim odredbama, 1.381 prijelaz obilježen je samo prometnim znacima, tzv. Andrijinim križem, opomenama i prometnim znakom "STOP", dok je sigurnost na oko 40 prijelaza nepotpuna. Šukrija Berberović, viši savjetrnik Ministarstva objasnio je da, po programima, koje dio općina nije usvojio, od 1.421 prijelaza njih 79 treba denivelirati, 633 ukinuti, a 709 osigurati, u skladu sa zakonskim propisima, automatskom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom te brkljama. "Problem je nedostak novca", ističe Berberović. Osiguravanje 709 prijelaza treba pomnožiti s 300.000 američkih dolara, koliko stoji uređenje samo jedne takve "konfliktne točke". "Glede izvedenih radova, stanje je porazno", ocjenjuje Berberović. Pretprošle godine osigurana su četiri prijelaza a ukinuto ih je 12, 1992. osigurana su također četiri a ukinuto ih je 16. Ing. Zvonimir Nagy, voditelj Grupe za objekte Hrvatskih cesta, pojasnio je da su po "gentlemanskom sporazumu" sa HŽ-om, Hrvatske ceste odgovorne za rješavanje, kako on kaže, "konfliktnih točaka" cesta - željeznica, denivelacijom, odnosno izgradnjom podvožnjaka i nadvožnjaka. Upozorava da Hrvatske ceste, uz sigurnosne čimbenike, ponajprije poštuju gospopdarske interese. Naime, po njemu, mora se voditi računa o gospodarskom značenju cestovne prometnice, o tomu koliko zastoji na putnim prijelazima koštaju, jer vrijeme je novac. Po tim načelima, uz dogovore s HŽ-om, izrađena je Studija opravdanosti denivelacije željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj. "Pred rat izradili smo i plan za razdoblje 1991. - 1995. u kojemu smo predvidjeli denivelaciju 76 putnih prijelaza", kaže ing. Nagy, uz napomenu da je do sada izrađeno samo sedam nadvožnjaka ili podvožnjaka. "Plan je nerealan", tvrdi Nagy i potkrepljuje to činjenicom da jedna denivelacija prosječno stoji između dva i 2,5 milijuna američkih dolara. Primjerice, izvedba denivelacije prijelaza u Borovu, pred rat, procijenjena je na 4,3 milijuna dolara. "Hrvatske ceste nisu zaboravile prijelaze, ali naša je prva zadaća obnova hrvatskih cestovnih prometnica te osiguranje njihove prohodnosti. Novca nema dovoljno a, primjerice, Hrvatske će ceste morati obnoviti i izgraditi 80 mostova oštećenih ili potpuno srušenih u domovinskom ratu", istaknuo je Zvonimir Nagy. (Hina) žb 230814 MET feb 93