SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Sve nade polažu se u ulazak u zapadnoeuropski krug zemalja Naslov: Slovenija bježi od Balkana Podnaslov:Slovensko gospodarstvo nalazi se na samom dnu, dok strana ulaganja, pravno osigurana, obeshrabruje blizina ratnog područja. Sintagma "rat u bivšoj Jugoslaviji" šteti slovenskom imageu", žali se slovenski veleposlanik u Beču. Piše: Giovanni FACCHINI, APA BEČ - Dok rat koji bjesni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i dalje ostaje glavna tema svjetskog tiska, mala Slovenija, koja je krajem osamdesetih započela raspad Jugoslavije, vodi usamljenu bitku za opstanak. Gospodarski i društveni problemi, u kojima je bivša multinacionalna država ostavila njenih dva milijuna ljudi, još uvijek nisu riješeni. Nekoliko tjedana stara koalicijska vlada sve svoje nade polaže u što skoriji ulazak u u zapadnoeuropski krug zemalja. Još prije kraja godine Ljubljana će pristupiti EFTA-i, a još prije 2000. godine biti će članica EZ-a. "Polazimo od toga da zajedno s Poljskom, Republikom Češkom, Slovačkom i Mađarskom pristupimo EZ-u u drugom krugu njezina proširenja", izjavila je slovenski veleposlanik u Beču Katja Boh. Njena zemlja želi pripadati prvim reformiranim zemljama srednje i istočne Europe koje će pristupiti EZ-u. Šezdesettrogodišnja veleposlanica nema za sobom diplomatsku karijeru, već pripada grupi slovenskih političara koji su vodili Sloveniju u nezavisnost. Prvoj vladi nakon političkog prevrata pripadala je kao ministrica za zdravstvo i socijalnu skrb. Točno godinu dana ova se socijaldemokratkinja nalazi u ulozi veleposlanika u Beču. Prema mišljenju Katje Boh slovensko je gospodarstvo već doseglo samo dno. "Nezaposlenost bi svakako mogla ponovo narasti, jer brojnim poduzećima prijeti zatvaranje", izjavljuje. Cifre u svakom slučaju nisu ohrabrujuće: oko 100 poduzeća nalaze se pred kolapsom, prošle je godine nezaposlenost u pojedinim gospodarskim granama (prije svega u građevinarstvu) dosegla više od 20%. Međunaslov:"Da li je u Sloveniji doista mirno?" Kapital sa Zapada, bez kojeg je nemoguće sanirati slovensko gospodarstvo, i dalje ne pritječe u dovoljnim količinama. Zahvaljujući dugo osporavanom zakonu o privatizaciji, u pravnom smislu je zajamčena potpuna sigurnost stranim investicijama, no za mnoge inozemne poduzetnike i dalje je problematična blizina Slovenije ratnom području. Veleposlanica Boh se zbog toga naročito ljuti,jer se stalno govori o "ratu u bivšoj Jugoslaviji" i time šteti imageu Slovenije. "Primam kao i prije bezbrojne telefonske pozive u kojima me pitaju da li je u Sloveniji doista mirno", kaže ona. Pa i pripojenje zapadnoj Europi ovisi o imageu. "Što bi Slovenija drugo mogla učiniti, nego da potpuno otvori svoje granice sa Zapadom", pita se Katja Boh. Njena se zemlja želi priključiti zapadnoj Evropi bilateralnim i multilateralnim ugovorima. Stoga su Austrija i Italija najvažniji slovenski partneri u pregovorima, kako naglašava veleposlanica. Austrijski premijer Thomas Klestil obećao je da će već u prvoj polovici 1993. godine otputovati u službeni posjet u Ljubljanu, kaže ona. Trenutna situacija na južnoj, naime hrvatskoj granici, ukazuje na sve prije nego na otvaranje granice. Ovdje ima raznih "razlika u mišljenjima" u svezi sa zbivanjima na granici, osobito o slovenskim ribarskim pravima duž uskog obalnog pojasa na Jadranu. S druge strane ostaje akutno pitanje izbjeglica iz Bosne. "Mi smo primili već više od 60.000 izbjeglica, uglavnom žena i djece. Od sada će granica biti posve zatvorena", kaže Katja Boh. Tu se ništa više neće promijeniti: "Mi nemamo nikakvih obveza spram Bosne, pošto nismo susjedne države", naglašava veleposlanica Boh. (Hina) br 231223 MET feb 93