PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 23. veljače (Hina) RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW (22. II. 1993.) "Die Welt" donosi članak pod naslovom "Bosanski Srbi se više ne mole za Miloševića" u kojem se govori "o smanjenoj borbenoj volji bosanskih Srba, jer su područja koja su osvojili već potpuno opljačkana. Očito pod utjecajem, na Zapadu sve glasnijeg zahtjeva da se krivce za rat u BiH i Hrvatskoj pozove na odgovornost, Milošević se počinje oprezno udaljavati od nekih ekstremnih srpskih vođa. Njegova politički utjecajna supruga kritizirala je nedavno bosanske Srbe da se nisu dovoljno trudili oko suživota s Muslimanima. U krajini oko Knina ozloglašeni gerilac Arkan sukobio se s tamošnjim srpskim lokalnim vlastodršcima, pa mu je naređeno da napusti to područje. Radikalna bosansko-srpska političarka Biljana Plavšić je izjavila 'da bosanski Srbi više nisu spremni moliti se za zdravlje Miloševića jer ih je on razočarao'". Pozivajući se na izvješća kosovskih Albanaca koja uspiju prodrijeti na Zapad, "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše "da je etnička čistka na Kosovu već počela jer se Srbi služe sljedećom metodom: srpska policija sustavno traga za mladim Albancima koji se skrivaju od regrutacije. Njihov je broj velik jer su potlačeni Albanci svojim srpskim poglavarima uvijek govorili da se neće boriti protiv Slovenaca, Hrvata i bosanskih Muslimana. Ako policija ne pronađe mladog Albanca, onda se kazneni postupak vodi protiv njegovih roditelja. Tako se Albance tjera na napuštanje Kosova". Jednostranu odluku bosanskog Predsjednika o primirju "Sueddeutsche Zeitung" komentira "kao znak slabosti bosanskog vodstva. Bosanskom državnom poglavaru Izetbegoviću jasno je stajao pred očima hrvatski primjer. Nakon iznenadne ofenzive na srpske položaje u krajini s početkom godine Hrvati su u svjetskoj javnosti izgubili veliki dio svog bonusa kao žrtve. Samo iz te pozadine može se razumjeti naredba Izetbegovića da se više ne ometa opskrba stanovnika Sarajeva i da zašuti oružje. Za buduća događanja ili ometanja međunarodne pomoći, bit će, prema bosanskim premišljanjima, ponovno krivi samo Srbi. Srbi su brzo dokazali da su progledali taj primjer bosanske logike. U nedjelju, samo 12 sati nakon naredbe bosanskog Predsjednika, oni su dopustili da konvoj UN, sastavljen od 10 kamiona prođe do opkoljenog muslimanskog grada Žepe. Međutim, jednostrano bosansko primirje ne znači korak prema miru, jer na fronti diplomatskog pregovaranja nema kretanja. Naprotiv." BRITANSKI RADIO - BBC (22. II. 1993.) U "The Timesu" novinar - dopisnik za pitanja obrane Micheal Evans izvješćuje kako "Britanija razmišlja o mogućnosti da se pomoć Bosni dostavlja padobranima tek kao o krajnjoj nuždi. Američki prijedlog da se tako dostavi pomoć izgladnjelom stanovništvu Bosne nije oduševljeno prihvaćen u Londonu. Radi se samo o jednom od mnogih planova koji su izloženi otkako je u Bijelu kuću došao novi Predsjednik. Doznaje se da američki službenici žele da i britansko ratno zrakoplovstvo sudjeluje u operacijama pomoći, jer je poznato da RAF u tome ima dosta iskustva, stečenog u misijama u Etiopiji, sjevernom Iraku, Somaliji i Guatemali. No, iz izvora bliskih ministarstvu obrane u Londonu doznaje se da prevladava mišljenje da bi dostava pomoći na taj način bila puno pogibeljnija operacija u istočnim krajevima Bosne iz jednostavna razloga što bi zrakoplovi bili izloženi napadima projektila zemlja-zrak. Bude li takva odluka ipak donesena, Britanija bi stavila na raspolaganje dva teretna zrakoplova Herculesa, koji su sada u bazi u Anconi. Osim toga, razrađeni su i planovi za upućivanje zrakoplova tipa Tornado F3 i Jaguar u Italiju, u svrhu provođenja zračne blokade nad Bosnom. Dakle, i ti bi zrakoplovi mogli biti poslani da štite Herculese. Potpora lovaca bombardera u operacijama pomoći bile bi važan korak prema zapadnoj vojnoj intervenciji u ratu koji se vodi u Bosni. Ali i ministarstvo je svjesno da bi operacija pružanja pomoći na taj način, s obzirom na teren u Bosni, bila povezana sa znatnim teškoćama. I premda u ovoj fazi nije vjerojatno da će se pristupiti toj opciji, sama činjenica da se o njoj raspravlja na razini Vijeća za nacionalnu sigurnost podvlači želju nove američke administracije da se uključi u zbivanja u Bosni". Komentator postaje Stephen Diel razmatra postoji li kakav logičan slijed u ponašanju Rusije spram prostora bivše Jugoslavije. "Kad je američka administracija objavila svoj mirovni plan za Bosnu, odmah je stavila do znanja kako je potpora Rusije vitalno važna. No posebni američki izaslanik Reginald Bartholomew u Moskvi je od ministra vanjskih poslova Kozireva dobio tek neodređenu izjavu potpore. Tjedan dana nakon toga politika Rusije glede bivše Jugoslavije još je konfuznija. Prošlog je četvrtka ruski parlament prihvatio rezoluciju kojom se od UN zahtijeva da ukinu embargo prema Srbiji i Crnoj Gori, nisu li spremni nametnuti sankcije i Hrvatskoj. Jučer je tu odluku svojom izjavom podupro i Kozirev. Rekao je 'kako Srbi nisu jedini koji krše embargo na uvoz oružja u Bosni', te 'ako se s tim embargom nešto želi postići onda se on mora podjednako primijeniti i na Hrvate i na Muslimane'. Njegovo stajalište odražava duboko uvriježeno rusko vjerovanje kako se Srbe pogrešno drži jedinim krivcima za sva zla u Bosni. To zastupaju i ekstremni nacionalisti i bivši komunisti u ruskom parlamentu. Većina se protivi reformističkoj politici predsjednika Jeljcina i njegove vlade i vrlo su kritični prema Kozirevu. Približavanje ministra Kozireva njihovim stajalištima spram bivše Jugoslavije, daju naslutiti da ruska vlada mora davati ustupke opoziciji. Da Amerikanci imaju razloga za zabrinutost zbog ruske mlake podrške njihovim planovima za Bosnu, potvrđuju i izvješća o ponašanju ruskih vojnika u mirovnim trupama UN u Hrvatskoj. Prema jučerašnjem "The Sunday Timesu" ruski vojnici švercaju, potkradaju fondove UN i ništa ne čine da bi spriječili Srbe u zlodjelima. A ovi tjeraju Hrvate da trče kroz minska polja. Nadalje, postoje jake indikacije da su Rusi dali Srbima ključeve od skladišta u kojima su bili pohranjeni srpski tenkovi. Rusima je već tri puta bilo naređeno da presele svoju bazu iz Erduta u Vukovar. Iako je naredba došla od samog zapovjednika mirovnih snaga UN u Hrvatskoj generala Satisha Nambiara, oni su se na nju oglušili. Izvješća iz Erduta potvrđuju da ruski vojnici obraćaju malo pažnje na zapovijedi iz Moskve ili, kao u ovom slučaju, na one koje stižu od UN. Ostaje dojam, kakva god bila ruska službena politika spram područja bivše Jugoslavije, kontrola sve više i više prelazi u ruke nacionalista sa svim problemima koji iz toga proizlaze za saveznike". U emisiji "Britanskog radija - BBC" 22. veljače John Murphy govorio je o mogućem prestanku emitiranja radija Slobodna Europa i radija Sloboda i o njihovim dostignućima u hladnoratovskoj Europi. "Američka obavještajna agencija CIA osnovala je radio-postaju Slobodna Europa 1951., a radio Sloboda 1953. godine, u jeku hladnoga rata. Prva emitira programe u istočnu Europu, uključujući i baltičke zemlje, dok druga emitira za republike bivšeg Sovjetskog Saveza. Obje radio-postaje financiraju američki porezni obveznici preko Kongresa, a trošak iznosi oko 220 milijuna dolara godišnje. Programi se emitiraju iz Muenchena i oni su uvijek bili jasni glede ciljeva: promicanje slobode u komunističkim zemljama i širenje informacija koje će na kraju dovesti do sloma cijeloga režima. Komunističke vlasti u istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu ulagale su velike napore u ometanje emisija. Zabrinutost za budućnost radio-postaja Slobodna Europa i Sloboda povećala se prošloga tjedna kada u prijedlogu državnog proračuna za 1995. godinu nije predviđeno financiranje tih dviju radio-postaja. To je protumačeno kao očiti znak da se dvije radio-postaje kani zatvoriti. Direktori obje postaje trenutno su u Washingtonu u pokušaju da otkriju točno što se zbiva. Obje radio-postaje poriču tvrdnje da su postale anakronizam, te ukazuju na nestabilnost u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, ističući da je to dostatan razlog za njihovo postojanje. Bivši direktor radija Slobodna Europa George Urban vjeruje da obje radio-postaje još uvijek imaju svrhu. On ističe 'da zemlje kao Češka, Slovačka, pa čak Mađarska i Poljska, a poglavito bivši Sovjetski Savez, imaju veoma malo iskustva glede onoga što se naziva slobodnim novinarstvom. Obje radio-postaje sada pokušavaju pružiti slušateljstvu određeni oblik obrazovanja na polju neovisnog, objektivnog novinarstva i na planu lokalne demokracije, koja je također slabašna u tim zemljama', kaže George Urban. Budu li postaje Slobodna Europa i Sloboda zatvorene oko 1500 ljudi moglo bi ostati bez posla. Međutim, i jedna i druga radio-postaja mogu računati s jakom potporom američkog Kongresa i vjerojatno se neće predati bez borbe". (Hina)vb 230325 MET feb 93