SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Argentina duguje istinu o nacistima Naslov: Što kriju tajne arhive? Podnaslov:"Otvaranje arhiva, prije godinu dana, bilo je show", izjavljuje Wiesenthal, dobivši ovih dana priliku za ponovnu istragu. Skrivaju li arhive postojanje nacističkog financijskog carstva? Piše: Gilles BERTIN, AFP BUENOS AIRES - Godinu dana nakon što je argentinski predsjednik Carlos Menem osobno službeno otvorio arhive o nacistima, rezultati su vrlo mršavi i stručnjaci koji traže precizne informacije, izjavljujući da su razočarani, govore da se radilo samo o reklamnom "showu". Barem dva "stručnjaka", slavni lovac na naciste Simon Wiesenthal (84) i rabin Morton Rosenthal (ravnatelj židovske organizacije u Washingtonu, B'nai B'rith,za Latinsku Ameriku) ocijenjuju da je otvaranje tih arhiva bio "show" i da oni koji su pregledani ne sadržavaju važne informacije, navodi prošlog tjedna dnevni list Clarin. Kako bi "platili dug koji Argentina duguje čovječanstvu", predsjednik Menem je odlukom od 3. veljače 1992. godine odredio otvaranje tajnih arhiva policije i obavještajnih službi o boravku više stotina nacista u Argentini koji su koristili zaštitu generala Juana Dominga Perona. Odluka je davala rok od 30 dana jedinicama policije i kontrašpijunaže za izručivanje državnim arhivama svih dokumenata koji sadrže "otkrića". Međutim, nalazi informacija bili su bez većeg značaja. Iznešeni su neki podaci, izgleda već poznati nekim stručnjacima, o aktivnostima Adolfa Eichmanna, Josepha Mengelea, "Anđela smrti" nacističkih koncentracionih logora koji je živio dulje vremena u Argentini, Josepha Schwammbergera izručenog 1990. godine Njemačkoj i Eduarda Roschmanna "mesara Rige". Shimon Samuels, bliski suradnik Simona Wiesenthala otkriva, prema pisanju dnevnog lista Pagina 12, da već 9 mjeseci čekaju odgovore na određena pitanja postavljena agrentinskim vlastima. Međunaslov: Gdje je "nacističko blago"? Desetak pregledanih dossiera sadržavali su samo izreske iz novina i nekoliko bilježaka policije. Istražitelji ispituju nacističke kanale koji su omogućavali bjeguncima napuštanje Europe i nastanjivanje u Argentini. Oni inzistiraju da se otvore arhive Centralne Banke, Generalne uprave za migracije i policije oblasti Buenos Airesa. Stručnjaci se nadaju da će pronaći trag "nacističkog blaga" koje je stiglo u Argentinu podmornicama krajem drugog svjetskog rata, i koje je uloženo u zemlji kao kaucija za bjegunce. Stručnjaci smatraju da je prijenos kapitala izveden preko Centralne Banke. Simon Wiesenthal je navodno tražio informacije o 18 bivših hrvatskih nacista i nije dobio odgovor, pisao je u utorak visokotiražni dnevni list Clarin. Nacistički bjegunci su uživali velike pogodnosti glede smještanja za vrijeme režima Perona (1946-1955), vojnog režima (1955-1958) i režima Artura Frondizia do 1962. godine. Da li te arhive, pitaju se u Argentini, mogu još smetati stranci peronista na vlasti, na koju se poziva predsjednik Menem, ili bi one mogle ukazati na podizanje financijskog carstva od strane "nacističkog trezora"? Argentinski ministar vanjskih poslova Guido Di Tella pozvao je Wiesentala da dođe provesti istraživanja u Buenos Aires, ali je jedan bliski suradnik ravnatelja centra za židovsku dokumentaciju u Beču odgovorio: "Danas želimo svoje dokumente, a ne pozive". (Međutim, Wiesental je u Beču prošlog tjedna izjavio agenciji France Presse da namjerava poslati ravnatelja pariškog centra za židovsku dokumentaciju Simona Samuelsa na službeni put u Argentinu. (Hina) br 222233 MET feb 93