KNJIŽEVNI PETAK "HRVATI I BOSNA"

ZAGREB, 19. veljače (Hina) - "Cijelu večer raspravljamo o Bosni, implicirajući tako stanje od prije rata. Bosna, naprotiv, više ne postoji. Ona je očišćena i podijeljena, a ondje gdje još postoje etnički neraščišćena područja još uvijek traje rat", ustvrdio je večeras sarajevski pisac Ivan Lovrenović na Književnom petku naslovljenom "Hrvati i Bosna" kojemu je, osim hrvatskih i muslimanskih intelektualaca, bio nazočan i francuski filozof Alain Finkielkraut. Sudionici tribine, vođeni pitanjima voditeljice Julijane Matanović i Alaina Finkielkrauta, koji je htio čuti njihova mišljenja te se suzdržati od svoje prosudbe, iznijeli su svoja viđenja bosanskohercegovačkoga sukoba, te odnosa Muslimana i Hrvata. Tako, primjerice, prevoditelj i jedan od sudionika Književnog petka Fikret Cacan drži da je "konstanta koja sabire Hrvate i Muslimane na ovim prostorima činjenica da su jedni drugima jedini prijatelji". Cacan se zauzeo za ponovno propitivanje te sudbinske međuupućenosti kako bi "otpalo porazno etnocentričko načelo koje trenutno vlada". Finkielkrautovu "osjećaju" da i hrvatska Vlada snosi odgovornost u muslimansko-hrvatskom sukobu "time što je od početka bila protiv unitarne BiH te time podstakla nepovjerenje Muslimana" suprotstavio se hrvatski veleposlanik u BiH dr. Zdravko Sančević navevši, kako je rekao, "kristalno jasne točke hrvatske politike prema BiH", a te su, prema Sančeviću, "želja za mirom, za što manjim brojem žrtava te za učvršćenjem državnosti BiH". "Stajalište hrvatskoga vrhovništva jest: ne podjela BiH, nego upravo suprotno. Najprije država BiH, a onda ćemo razgovarati o njezinu ustrojstvu", kazao je Sančević. Brojna publika osobito je pozdravila govor povjesničara dr. Miroslava Brandta koji je podsjetio na povijest velikosrpske ideje i ustvrdio da je svjetska zajednica mogla spriječiti rat, ali da nije, nego "je poslala UNPROFOR da štiti agresora, umjesto da su ih postavili na granice prema Srbiji". Za jedinstvo Muslimana i Hrvata zauzeli su se, s neznatnim razlikama, i ostali sudionici Književnoga petka, poimence franjevac Ivan Bubalo, akademik Dušan Bilandžić, književnici Nusret Idrizović i Stjepan Čuić, sociolog Esad Ćimić te profesor Ismet Grbo. Samo je Ivan Lovrenović, koji je nadavno stigao iz Sarajeva, ustvrdio kako muslimansko-hrvatski sukob nije tek, kako su ga govornici nazvali, incident ili regionalni sukob, nego, kako je istakao, "bar po onome u što se može izmetnuti, pravi rat". Finkielkraut drži da će se svjetsko javno mnijenje, ako se ti sukobi nastave, potpuno okrenuti od BiH te da "više neće nalaziti prepreka cinizmu". Također je ustvrdio da mu se čini kako se stajališta hrvatske Crkve i vrhovništva glede ustroja BiH razilaze tako da Crkva "načelo regionalizacije ne smatra rješenjem", dok "vrhovništvo, čini se, zastupa suprotna stajališta". (Hina) sp 202258 MET feb 93