SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Već tjedan dana građani Sarajeva odbijaju humanitarnu pomoć Naslov: Sarajlije podržavaju bojkot Podnaslov:Unatoč tvrdnji UNHCR-a da je odluku o bojkotu donijela vlada a ne građani, Sarajlije dobrovoljno stežu remen, nadajući se da bi odbijanje moglo imati učinka. Rijetki glasovi sumnje pitaju se da li će i to pomoći. Piše: Kurt SHORK, Reuter SARAJEVO - Sedmodnevni bojkot humanitarne pomoći UN-a naišao je na veliku podršku sarajevskih građana. "Ovo smo trebali napraviti još mnogo ranije", izjavila je Esma, 48-godišnja majka, drhtureći od hladnoće prilikom odlaska na posao. "Čini se da bi nas svijet ovaj put mogao saslušati, umjesto da na svojim TV ekranima gleda kako nas masakriraju", dodala je. Sarajevo odbija primiti bilo kakvu daljnju pomoć od UN-a sve dok se humanitarna pomoć ne bude redovito dostavljala u druge gradove istočne Bosne u kojima Srbi drže pod opsadom 100.000 Muslimana. Sarajevo, koje se pod opsadom nalazi već deset mjeseci, uspjelo se održati zahvaljujući tisućama tona humanitarne pomoći koja je u grad dopremljena kopnenim i zračnim putem. Otkako je prošlog četvrtka započeo bojkot, samo nekolicina od 380.000 građana prima neznatnu pomoć od 640 grama hrane dnevno iz zaliha koje su u grad dopremili UN. U nekim su kućanstvima stvorene male zalihe, a neka se roba može nabaviti i na crno po izuzetno visokim cijenama, no većina ljudi uskoro će osjetiti posljedice bojkota. Ured Visokog komesarijata za izbjeglice UN-a (UNHCR) koji dostavlja humanitarnu pomoć Bosni, veoma se kritički osvrnuo na bojkot. "Dok vlasti u Sarajevu ne prestanu igrati političke igre sa humanitarnom pomoći i zakidati svoj vlastiti narod za hranu, mi nećemo biti u mogućnosti dostavljati humanitarnu pomoć", izjavila je glasnogovornica UNHCR-a, Sylvana Foa, u Ženevi. "Ovu su odluku donijele sarajevske vlasti, a ne Sarajlije", dodala je. Međunaslov: Solidarnost i prkos Unatoč njezinim navodima, novinari imaju prilično poteškoća u pronalaženju Sarajlija koji su protiv bojkotiranja humanitarne pomoći. "Sarajlije znaju što je solidarnost", izjavio je Nedžad Hadžiselimović (58), inženjer strojarstva. "Kako mogu biti sa nečim zadovoljan kada znam da drugi ljudi u mojoj zemlji nemaju ništa", upitao je. Dok Sarajlije ponovno stežu remen, UNHCR čini goleme napore ne bi li se humanitarna pomoć dostavila na područje Cerske u istočnoj Bosni, gdje je već deset mjeseci 25.000 ljudi odsječeno od bilo kakve vanjske pomoći. Humanitarni konvoj već je tri dana zaglavio na mostu koji se nalazi između Srbije i Bosne. Srbijanske vojne postrojbe ne dozvoljavaju mu prolaz. Zbog sarajevskog bojkota, humanitarni konvoj za Cersku dobio je simboličku i političku važnost puno veću od one koju bi u drugim okolnostima uživao. Konvoj od 20 kamiona hrane i lijekova za neko će vrijeme namiriti 100.000 Muslimana koji se nalaze u zamci, na području istočne Bosne. Ukoliko se konvoj probije do Cerske, makar i sa nekoliko dana zakašnjenja, UNHCR će taj događaj smatrati svojom moralnom pobjedom. Bosanski su pak dužnosnici mišljenja da samo jedna isporuka humanitarne pomoći nije i garancija da će ona i nadalje biti redovito dostavljana ljudima koji se nalaze pod srpskom opsadom u istočnim dijelovima zemlje. "Ukoliko nas svijet namjerava kazniti zbog želje da imamo svoju državu, bolje je da svi pomremo", izjavio je Hadžiselimović. Njegov je prkos karakterističan za sve Sarajlije koje su novinari intervjuirali glede bojkota humanitarne pomoći. Umirovljenik Grilimar Jonić (60) predstavlja iznimku svojim ocjenom da odbijanje humanitarne pomoći nije ispravno. "Humanitarna pomoć pripada narodu...vlada je nema prava odbiti", žali se Jonić. "Ne vjerujem da će bojkot imati utjecaja na situaciju istočnoj Bosni ili na bilo što drugo...već smo sve pokušali i ništa nije uspjelo, pa neće ni ovo", dodao je. (Hina) br 182105 MET feb 93