PROSLAVLJENA 40. OBLJETNICA IMENOVANJA KARDINALOM SVETE RIMSKE CRKVE ALOJZIJA STEPINCA

STEPINCA ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Nadbiskup zagrebački kardinal dr. Franjo Kuharić predvodio je večeras svečanu koncelebriranu misu u zagrebačkoj katedrali u čast 40. obljetnice imenovanja Alojzija Stepinca kardinalom Svete rimske crkve. Uz kardinala Kuharića euharistijskom slavlju bili su nazočni apostolski nuncij u Zagrebu Giulio Einaudi, pomoćni biskupi zagrebački, brojni svećenici i redovnici i veliko mnoštvo vjernika. Ta koncelebracija ujedno je označila i završetak ispitivanja svjedoka u biskupijskom dijelu kauze za proglašenje svetim kardinala Alojzija Stepinca. Poznato je da je taj proces počeo tajno prvom sjednicom saslušanja svjedoka 9. listopada 1981. u Rimu. U večerašnjoj propovijedi, koja je ujedno bila iskaz kardinala Kuharića, sadašnjeg nadbiskupa zagrebačkog, kao posljednjeg svjedoka u procesu koji je pristupio na crkveni sud i dao svoje svjedočanstvo o kardinalu Stepincu, u kojem je uz ostalo kazao: "Nitko od dosadašnjih zagrebačkih biskupa i nadbiskupa tijekom 900 godina povijesti zagrebačke biskupije nije ostavio tako obilnu i bogatu pismenu baštinu kao zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Iz tolikih njegovih izrečenih govora, napisanih razmišljanja i poruka isijava snaga njegove vjere. Nitko", nastavio je kardinal Kuharić, "u nizu 74 zagrebačkih biskupa - nadbiskupa nije bio toliko izvrgnut takvu progonu kao što je bio zagrebački nadbiskup A. Stepinac. Papa Pio XII.", nastavio je kardinal, "osobito je dobro poznavao vrijednost, vjeru, patnju i svjedočanstvo nadbiskupa A. Stepinca. I dok je u svim sredstvima javnog priopćivanja bio stalno napadan i vrijeđan, nazivan zločincem, Papa potvrđuje njegovu nevinost i svoje poštovanje prema njegovoj patnji, imenujući ga prije 40 godina kardinalom Svete rimske crkve. Time je rimski biskup svim svojim duhovnim autoritetom stao nedvosmisleno uz svjedoka vjere i uz branitelja jedinstva i slobode Crkve Kristove", istaknuo je kardinal Kuharić. "Posebnim dopuštenjem Svetog Oca Ivana Pavla II. u Rimu započeo je u tajnosti prije 12 godina proces za beatifikaciju zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca, da se ispitaju svjedoci o njegovu životu, da se prouči sve što je on napisao, da se ispitaju sve okolnosti i razlozi njegova progona, da se potvrdi dokazima glas o njegovoj svetosti koji je tako duboko ukorijenjen u osvjedočenju Crkve u Hrvata. Sada u slobodi moguće nam je taj proces proglasiti javnim", kazao je kardinal. "Činjenica je da je sam nadbiskup Stepinac na sudu kazao da mu se sudi kao zagrebačkom nadbiskupu, da se zapravo sudi Katoličkoj crkvi. Pravi je razlog bio u njegovu nepopustljivu otporu svakom nasilju i bezboštvu. Hrabro, glasno i jasno branio je istinu, pravdu, vjeru, crkvu, čovjeka, njegovo pravo i dostojanstvo. Za vrijeme rata i nakon rata suprotstavio se snagom svoje vjere, svemu i svakome tko je djelovao protiv božjih zakona i protiv ljudskih prava. Takav je bio, vodeći progonjenu crkvu i dijeleći sudbinu potlačena naroda. Suđen je i zbog svojeg rodoljublja, samo to rodoljublje bilo je opet posve evanđeosko, jer je želio dobro svakom narodu. Ipak, najvažniji razlog njegove osude bio je u tome što je branio vjeru i slobodu crkve. Kao takav predstavljao je neprobojan obrambeni zid oko svetinja vjere i katoličkog ćudoređa i bio bedemom u obrani slobode crkve i dostojanstva ljudske osobe", istaknuo je kardinal. "U kanonskom postupku za beatifikaciju", nastavio je kardinal Kuharić, "odnosno kanonizaciju sluge božjega Alojzija Stepinca sve mora biti proučeno - povijesna zbivanja, njegovo djelovanje i njegova djela, njegovi spisi i život. Uvjereni smo da će iz tih proučavanja zasjati pred očima crkve i svijeta čovjek božji ispovjedalac vjere i mučenik zbog vjernosti nepovredivu zajedništvu Rimokatoličke crkve. Stoga je kardinal i zagrebački nadbiskup A. Stepinac jasna poruka i suvremenoj crkvi, koju su iznutra ranile tolike hipoteze protiv vjere i ćudoređa u ime tobožnjeg znanstvenog napretka koji se i teologiji hoće nametnuti kao norma", ističe kardinal Kuharić. Nakon izlaganja svojeg iskaza u svečanom dijelu sjednice kardinal Kuharić je to svjedočanstvo potvrdio potpisom i žigom. Zatim je sudac delegat mons. Antonio Casieri zatražio od postulatora dr. Jurija Batelje izvješće o stanju kauze i dijela dokumenata koji su priloženi u završetku postupka u saslušanju svjedoka. Rimski postulator kauze kanonizacije kardinala A. Stepinca dr. Juraj Batelja tom je prigodom kazao da je za taj postupak prikupio dokumente iz 24 biskupijska arhiva u domovini i inozemstvu, iz 16 arhiva dikasterije Svete Stolice, iz 22 župna arhiva te iz brojnih drugih izvora. "Ovom svečanom sjednicom osvjedočili smo završetak ispitivanja svjedoka u kauzi kanonizacije sluge božjega Alojzija kardinala Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa. Ovime smo također proglasili taj proces javnim, jer je bio vođen tajno u Rimu, dozvolom Svetog Oca Ivana Pavla II. na molbu kardinala Franje Šepera, prefekta Kongregacije za nauk vjere i mene kao zagrebačkog nadbiskupa", kazao je na svršetku kardinal Kuharić. Zatim je zahvalio Svetom Ocu Ivanu Pavlu II., koji se zauzeo za krivo osuđena zagrebačkog nadbiskupa A. Stepinca, svjedoka vjere, branitelja crkve, zaštitnika svih progonjenih i zagovornika slobode svakog naroda. "Ovo je uistinu svečani trenutak naše crkve u slobodnoj hrvatskoj domovini da na ovakav način javno i slobodno možemo izraziti svoje svjedočanstvo štovanja i ljubavi prema sluzi božjem, koji sada dobiva i službeno naslov sluga božji. Svečana završna sjednica biskupijskog dijela kauze slavit će se u Rimu u što skorije vrijeme. Dakako ovime se ne pretječe sud crkve o njegovoj svetosti i herojskim krepostima, već se svi spisi i dokumentacija predaju na konačno proučavanje i odluku Kongregaciji za proglašenje svetih" - rekao je na svršetku večerašnje svečane homilije kardinal Kuharić. (Hina) dd 172036 MET feb 93