GLAS KONCILA: NAROD ALOJZIJA STEPINCA

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Najnoviji broj Glasa koncila komentira govor kardinala Kuharića nad grobom Alojzija Stepinca i ocjenjuje da je to bio "sažetak i kruna" svih dosadašnjih kardinalovih govora na Stepinčevo. Podsjeća i na kardinalove govore na novogodišnjim primanjima za visoke predstavnike vjerskih zajednica u bivšem režimu. Napominje kako je tada "Crkva u Hrvata trpjela i stenjala u svakoj župi, u svakoj vjerničkoj obitelji. Sva se ta bol slijevala kroz srca svećenika i svih biskupa u srce zagrebačkog nadbiskupa koji je imao prilike barem dvaput godišnje sasvim nekažnjeno progovoriti. (U Banskim dvorima i na Stepinčevo.) (...) Jedni i drugi govori iz godine u godinu kvarili su planove onih hrvatskih komunista koji su se nadali našu Crkvu 'ukrotiti', odvratiti je od 'stepinčevštine'", piše list. U nastavku se navodi dio ovogodišnjeg kardinalova govora na Stepinčevo, koji je žrtvu Alojzija Stepinca smjestio u širi kontekst suvremene povijesti Europe i svijeta . "U hrvatskom narodu, u njegovoj povijesti ovoga stoljeća sukobile su se dvije bezbožne ideologije s odgovarajućim sustavima nasilja, strahovlašća", kako piše list - nacistička i boljševistička. "Jedni su se Hrvati bili ponadali slobodi svoga naroda i svojoj državi uz pomoć Hitlerovu, drugi uz pomoć Staljinovu. (...) Hrvatski narod, ovakav kakav se oblikovao tijekom svoje povijesti sa svim svojim vlastitim vrijednostima, nije se mogao poistovjetiti ni s jednim ni s drugim. U tom se smislu može reći - ne sudeći o njihovim drugim ljudskim kvalitetama - da ni Pavelić ni Broz nisu mogli predstavljati glavninu tog naroda. Zato ni jedan ni drugi nisu bili zadovoljni ni nadbiskupom Stepincem. Kao što ni on nije bio zadovoljan ni jednim ni drugim. Premda se s obojicom sastajao, obojicu je pokušao savjetovati", naglašava autor komentara. Podsjeća kako je Stepinac ponudio pobjedniku pomirenje svih Hrvata, ali je "pobjednik to odbio i presudio Stepincu. Povijest sudi tome nekadašnjem pobjedniku. Sve otvorenije i sve neizbježnije.. Hrvatski je pak narod prihvatio put pomirenja u demokraciji, na novim osnovama ali na crti iste Stepinčeve nakane. Stepinac očito nije mislio na pomirenje suprotnih bezbožnih ideologija, nego na pomirenje ljudi koji će se tih ideologija osloboditi", objašnjava komentator, a na kraju upozorava kako se "pobjednički boljševizam zaogrnuo plaštem atifašizma (...) Dok upozoravamo na primitivni šovinizam koji rađa tolikim zlima, smijemo li zanemariti utjecaj tog tek ovlaš prikrivenog a i te kako sačuvanog boljševizma? Koliko to još uvijek djeluje na sudbinu hrvatskog naroda i hrvatske države?" (Hina) mc 170342 MET feb 93