REKTOR ŠUNJIĆ NA TRIBINI "ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE NA PREKRETNICI"

ZAGREB, 11. veljače (Hina) - "Na mjesto konstatacije ili upitnosti je li Zagrebačko sveučilište na prekretnici, htio bih i ovim svojim izlaganjem potaknuti sve djelatnike Sveučilišta da svojom kreativnošću pridonesu oblikovanju onakvog sveučilišta koje bi svojom kvalitetom zadovoljavalo najstrože znanstvene i nastavne kriterije", kazao je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić na početku večerašnjeg "Znanstevnog četvrtka" u Institutu za primjenjena društvena istraživanja u Zagrebu, s temom naslovljenom "Zagrebačko sveučilište na prekretnici". Prikazujući temeljne značajke sadašnje situacije na Zagrebačkom sveučilištu, rektor Šunjić je govorio i o njenim uzrocima. Među inim, spomenuo je i činjenice da je "većina današnjih nastavnih programa oblikovana 1977. i 1978. godine, a važeći sustav financiranja po svom je iznosu i načinu katastrofalan". Vezano uz pitanja kadrova rektor Šunjić istaknuo je da je nezadovoljavajuća dobna struktura nastavnog kadra Sveučilišta, potkrepljujući to podatkom da je od 888 redovitih profesora Zagrebačkog sveučilišta samo njih pet u dobnoj skupini od 35-39 godina, a 335 stariji su od 60 godina. Prema Šunjićevim riječima, veza između "48 nezavisnih institucija, koje na temelju Ugovora o udruživanju, danas čine Zagrebačko sveučilište", nije stabilna. Govoreći o mogućnostima koje otvara Nacrt prijedloga zakona o visokim učilištima, rektor Šunjić je naglasio da je to "okvirni zakon koji omogućuje raznovrsnost nastavnih programa i različito vlasništvo, a njegova je cijena dorada, u obliku statuta za svako pojedino sveučilište". Glede upravljanja i autonomije Sveučilišta, Marijan Šunjić kazao je da je "bitno pitanje vertikale osobne odgovornosti i veza između odgovornosti i ovlasti, od senata do studenata", dodajući kako bi "Senat trebao biti posrednik između države kao vlasnika i sveučilišta". Potpuna se reintegracija Sveučilišta, može, po Šunjićevu sudu, postići uz vertikalnu i njenom horizontalnom komponentom, koja do sada nije ostvarena, što se očituje u "dosadašnjoj dvojnosti znanstvenog i nastavnog rada i činjenici da fakulteti uglavnom ne zadovoljavaju kao znanstvene institucije". Stoga se, drži Marijan Šunjić, "treba zalagati za takve koncepcije koje će objediniti znanstveni i nastavni program te oprečnosti između primarne oznake dugoročnosti znanstvenog rada i nužnosti kreativnih promjena nastavnih programa". U raspravi studenti su naglasili njihovu, po predloženom Zakonu, "nedostatnu nazočnost u upravljanju sveučilištem", a istaknuto je i da su u Prijedlogu zakona nedovoljno razlučeni pojam znanosti, s jedne i istraživanja i razvoja, s druge strane. Rektor Šunjić je zaključno upozorio da je, uz nastojanje da stručnost treba biti jedino načelo pri odabiru znanstevno-nastavnog kadra, "daleko najosjetljivije razdoblje vezano za pitanje prelaznih odredbi". (Hina) sp 122236 MET feb 93