TEKST IZJAVE WARRENA CHRISTOPHERA

ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Objavljujemo u cijelosti tekst jučerašnje izjave američkog državnog tajnika Warrena Christophera o planu Clintonove administracije za rješenje sukoba u BiH (neslužbeni prijevod s engleskog): "Danas objavljujem niz mjera koje je odlučio poduzeti predsjednik Clinton u vezi s bivšoj Jugoslavijom. Predsjednik vjeruje kako je došlo vrijeme da se SAD aktivno i izravno uključe u višestrane napore za postizanje pravednog i djelotvornog rješenja tog vrlo opasnog sukoba. Naša je administracija na samom svom početku naslijedila tragičnu i opasnu situaciju. U protekle dvije godine države na području bivše Jugoslavije utonule su u mrak nasilja i krvoprolića. U tom vremenu Zapad je propustio niz prilika da se na vrijeme i učinkovito angažira, što je moglo spriječiti da se sukobi produbljuju, jer, kao što je predsjednik Clinton naglasio tijekom predizborne kampanje, pravovremene i snažne poruke mogle su obuzdati veći dio agresije, krvoprolića i etničkog čišćenja. Budući da takve mjere nisu poduzimane sada smo suočeni sa znatno složenijom situacijom i mnogo težim opcijama. Ipak, mi se naprosto moramo suočiti sa situacijom kakva jest i odlučni smo to učiniti. Sadašnje prilike imaju duboke korijene. Smrt predsjednika Tita i kraj komunističke dominacije u bivšoj Jugoslaviji oslobodili su do krajnosti uzavrele prastare etničke mržnje. To je područje na kojem su se stoljećima ispreplitale najmanje tri vjere i desetak etničkih grupa. Na tom je području počeo prvi svjetski rat. Ono je kolijevka europskih sukoba već dugo vremena. To ostaje i danas. Cyrus Vance i lord David Owen prošle su godine neumorno pokušavali postići rješenje pregovorima. Iako su postigli određeni napredak, njihovi prijedlozi nisu bili prihvaćeni od strana u sporu i ubijanje se nastavlja. Sadašnji sukob može se činiti dalekim od naših obala, ali on nije dalek od naše brige. Mi si ne možemo dopustiti da ga ignoriramo. Dopustite mi da Vam objasnim zašto. Mi ne možemo ignorirati ljudske žrtve. Srpsko etničko čišćenje nastavlja se masovnim ubojstvima, sistematskim mučenjem i silovanjima Muslimana i drugih, stalnim granatiranjem nedužnih civila u Sarajevu i drugdje, nasilnim raseljavanjem cijelih naselja, nehumanim postupkom prema zatvorenicima u zarobljeničkim logorima i sprečavanjem dostave pomoći bolesnim i gladnim civilima. Zlodjela čine i druge strane. Savjest nam ne dopušta da pasivno promatramo takve brutalnosti. Osim ovih humanitarnih interesa mi imamo i izravne, strateške. Neprestano razaranje države nove članice UN-a ugrožava načelo nepromjenjivosti međunarodnih granica silom. Dodatno, taj sukob nema prirodnih granica. Neprestana je prijetnja da se on proširi na nova područja poput Kosova i Makedonije. Tada bi on postao balkanskim ratom, poput onoga što je prethodio prvom svjetskom ratu. Širenje neprijateljstava moglo bi pogoditi i druge države poput Grčke, Albanije i Turske. Rijeka izbjeglica koja je već sada dostigla stotine tisuća narasla bi. Politička i gospodarska izdržljivost Europe, već sada na kušnji zbog integracije bivših komunističkih država, bila bi još izloženija pritiscima. Postoji i jedno šire gledište. Odgovor svijeta na nasilje u bivšoj Jugoslaviji odlučujući je test za svijet o tome kako će riješiti pitanja etničkih i vjerskih manjina u razdoblju nakon hladnog rata. To pitanje vrijedi za cijelu istočnu Europu. Ono se tiče država bivšeg Sovjetskog Saveza gdje je nakon pada komunizma oko 25 milijuna Rusa ostalo živjeti kao manjina u drugim republikama. Ono se tiče i drugih kontinenata. Zbivanja u bivšoj Jugoslaviji otvorila su pitanje mogu li države rješavati prava manjina njihovim uklanjanjem kako bi postigle "etničku čistoću". I pritajeni tirani i bojažljive manjine očekuju da vide hoće li "etničko čišćenje" biti praksa koju će svijet tolerirati. Ako želimo promicati širenje sloboda i ako želimo ohrabrivati stvaranje miroljubivih višenacionalnih demokracija naš odgovor mora biti odlučno - ne. Zbog toga je predsjednik Clinton odlučio poduzeti slijedećih šest koraka: Prvo, predsjednik je odlučio da se SAD aktivno i izravno uključe u pregovore Vancea i Owena ulažući u to svu sposobnost američke diplomacije. Mi znamo da ti pregovori neće biti laki; znamo da su nam mogućnosti sužene zbog ranije neaktivnosti; ne očekujemo čuda, ali vjerujemo da su pomaci mogući. Mi odlučno podupiremo nastojanja EZ i UN u sklopu pregovora Vancea i Owena kako bi se sporazumom došlo do mira u BiH. Kako bi osigurali što bolju moguću komunikaciju, predsjednik Clinton je danas imenovao jednog od naših istaknutih diplomata za izaslanika u tim pregovorima. Ambasador Reginald Bartholomew bio je naš ambasador u Libanonu i Španjolskoj, a sada je veleposlanik pri NATO-u. Njemu ovakve krize nisu strane. Smatramo da je prava osoba za ovaj posao. Sudjelovanjem ambasadora Bartholomewa u suradnji s Cyrusom Vanceom i lordom Owenom, Sjedinjene Države se nadaju da će postići takva rješenja za sukob koja će biti prihvatljiva svim stranama. Drugo, predsjednik poručuje Bosancima, Srbima i Hrvatima da su pregovori jedini put za okončanje ovog sukoba. Nikakvo rješenje se ne može nametnuti, kako iz načelnih razloga, tako i zbog toga jer bi nametnuto rješenje bilo znatno teže održati nego ono koje bi strane u sukobu dobrovoljno prihvatile. Istodobno, mi smatramo da svaka strana mora biti spremna prihvatiti rješenje koje će donekle biti manje od njenih želja. Mi zbog toga poduzimamo mjere kako bi strane odvratili od otpora prema poštenim pregovorima. Temeljna odgovornost za postizanje učinkovitog rješenja leži na uključenim stranama, a mi ćemo im kroz pregovore dati iskrenu potporu. Treće, predsjednik će poduzeti mjere kako bi se pooštrilo poštivanje ekonomskih sankcija, povećao politički pritisak na Srbiju i odvratilo Srbiju od proširenja rata. Mi smo Srbiju obavijestili da namjeravamo povećati gospodarsku i političku cijenu agresije. Surađivat ćemo s našim saveznicima, Rusijom i drugima kako bi postigli rezultate. Spremni smo odgovoriti Srbiji, u slučaju da njihovom aktivnošću dođe do sukoba na Kosovu. Dodatno, nastojat ćemo ojačati međunarodnu nazočnost u Makedoniji. Četvrto, predsjednik poduzima mjere kako bi se smanjile patnje i krvoproliće tijekom nastavka pregovora. On poziva sve strane da prekinu granatiranja i druga nasilja. Poručio je svima zainteresiranima da zabrana letova iznad BiH mora biti nametnuta na temelju rezolucije UN. Zahtijevao je da se dopusti doprema humanitarne pomoći onima koji je trebaju i sada razmatra daljnje mjere kojima bi se povećalo isporuke pomoći. Štoviše, mi upravo stvaramo vladinu skupinu koja će procijeniti daljnje hitne humanitarne potrebe. Predsjednik traži hitno osnivanje suda UN za ratne zločine, kako bi se izvršila pravda i spriječila daljnja zlodjela. Peto, predsjednik je poduzeo mjere kojima svima zainteresiranima želi staviti do znanja da su SAD spremne pomoći u primjeni i nametanju provođenja sporazuma koji bi bio prihvatljiv za sve strane. Bude li sporazumom predviđena i uporaba sile, Sjedinjene Države će biti pripravne pridružiti se UN, NATO-u i drugima u ostvarenju toga, uključujući i moguće američko vojno sudjelovanje. To je zajednički problem i mi zajedno moramo ponijeti njegov teret. Šesto i konačno, predsjednik se o ovim aktivnostima naširoko savjetovao s našim prijateljima i saveznicima. I on i ja smo sa desecima svjetskih vođa razgovarali o našim namjerama. Osobito ističem da je ranije danas (u srijedu) predsjednik govorio telefonom s predsjednikom Jeljcinom kako bi mu prenio svoju osobnu molbu da obje države tijesno surađuju u traženju mirnog rješenja. On će također uputiti ambasadora Bartholomewa u Moskvu kako bi izložio naša stajališta prije no što se u New Yorku pridruži pregovorima. Dopustite mi da objasnim što želimo postići ovim mjerama. Mi ćemo nastojati pomoći da se dogradi Vance-Owenov plan, na način koji bi nas pribiližio pravednom, djelotvornom i trajnom rješenju. Djelovat ćemo da očuvamo BiH kao državu. Nadamo se da će naše izravno uključivanje u pregovore kao i druge mjere koje sam najavio potaknuti strane da što brže pristupe pregovorima i usvoje rješenje koje je svima prihvatljivo, pa stoga ima realne izglede na uspjeh. Posebno se nadamo kako će naša pripravnost da sudjelujemo u nametanju takvog rješenja pomoći da se otkloni zabrinutost vlade BiH i drugih glede ostvarivosti sporazuma. Reći ću Vam također jasno što nije naša namjera. Mi ne namjeravamo nametnuti rješenje stranama u sukobu. Vjerujemo da je najbolji, najbrži i najdjelotvorniji način da se prekine krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji ako se stvore uvjeti u kojima će sve strane prepoznati svoj vlastiti interes da pregovorima postignu političko rješenje. SAD nisu svjetski policajac. Mi ne možemo našim vojnim snagama zaustavljati svaki oružani sukob u svijetu. Pa ipak, mi smo Sjedinjene Američke Države. Mi imamo jedinstvenu snagu i utjecaj. Mi smo obvezni prema stabilnosti Europe. Naše vrijednosti i interesi daju nam razloga da pomognemo stvoriti međunarodne standarde poštenog odnosa prema manjinama. Upravo zato mi imamo razloga aktivno sudjelovati u ovim nastojanjima. Trenutak je značajan za određivanje naše uloge u Europi i svijetu nakon hladnog rata. Na provjeri je naša sposobnost da prihvatimo nove pristupe vanjskoj politici u svijetu koji se iz temelja promijenio. Na provjeri su naša odlučnost da njegujemo demokraciju, kao i potpora uvjetima u kojima demokracija može uhvatiti korijenje i razvijati se. Na provjeri je sposobnost naših saveznika i naša, da potičemo razvoj institucija kolektivne sigurnosti, poput NATO-a, tako da mogu odgovoriti zahtjevima novog vremena. Na ispitu je i iskustvo koje smo stekli tijekom ovog krvavog stoljeća i mjera naše odlučnosti da zajednički i brzo djelujemo protiv sustavnog etničkog proganjanja. Svjesna razornih borbi u 20. stoljeću niti jedna velika sila današnjice ne može olako uzeti rizike uključivanja u balkanski sukob. No isto tako niti jedna velika sila ne može zaboraviti na moguće posljedice ako se dopusti da balkanski sukob i dalje bjesni. Djelujući sada u suradnji s našim saveznicima i prijateljima stvaramo najbolje izglede da se taj plamen suzbije prije no što se pretvori u zgarište koje bi kasnijim razbuktavanjem zahvatilo sve. Djelujući sada pokazujemo da se ne mora u svakoj krizi doći do izbora između neaktivnosti i jednostrane američke intervencije. Zbog ogromnih stradanja i imperativa naših vlastitih interesa nedopustivo je da propuštamo daljnje mogućnosti pomaganja rješenju ovog sukoba." (Hina) fp 111023 MET feb 93