INŽ. HRVOJE ŠARINIĆ SA ZAGREBAČKIM GOSPODARSTVENICIMA

ZAGREB, 9. veljače (Hina) - "Osposobljavanje hrvatskoga gospodarstva za izlazak na svjetsko tržište i njegovo šire uključivanje u svjetske gospodarske integracije među najvažnijim su odrednicama gospodarske politike hrvatske Vlade. Pretpostavke za to sadržane su u Osnovama stabilizacijskog programa, a njihova je provedba detaljno razrađena u radnom dokumentu koji će biti dostupan zainteresiranim privrednicima". To je, među ostalim, rekao predsjednik hrvatske Vlade inž. Hrvoje Šarinić u razgovoru sa zagrebačkim gospodarstvenicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Regionalnoj komori u Zagrebu. U razgovoru su, uz predsjednika Šarinića, sudjelovali i potpredsjednik hrvatske Vlade mr. Mladen Vedriš, ministar turizma i trgovine Branko Mikša, ministar brodogradnje, industrije i energetike dr. Franjo Kajfež te dr. Gorazd Nikić, savjetnik predsjednika Vlade za gospodarstvo. "Temeljni je problem", istaknuo je inž. Šarinić, "podizanje opće efikasnosti privređivanja u nas. Pritom se, dakako, nameće i pitanje uspješnosti provedbe procesa pretvorbe i privatizacije, jer bi najlošije rješenje bilo da većina gospodarskih subjekata ostane u vlasništvu države. Nikada nismo tvrdili da je naš model pretvorbe i privatizacije besprijekoran, o čemu svjedoči i činjenica da se on sustavno organizacijski i sadržajno dograđuje, ali treba reći da taj model, usprkos brojnim kritikama, daje rezultate. Tako je do danas u cijelosti okončana pretvorba u 763 podzeća, ukupno vrijedna više od pet milijardi njemačkih maraka. Od toga je 479 poduzeća, vrijednih ukupno 762 milijuna DEM, prešlo u privatno vlasništvo, a u 250 poduzeća, vrijednih ukupno 2,83 milijarde DEM, fondovi imaju manjinski udio. Većinski udio fondovi za sada imaju samo u 34 poduzeća, vrijedna ukupno oko 1,5 milijardi DEM. Uz to, izdato je 1.600 rješenja za autonomnu pretvorbu poduzeća, a preostalih oko 500 poduzeća dobit će rješenja u prvoj polovici ove godine." Govoreći o načinu pretvorbe, inž. Šarinić je istaknuo da Vlada podržava odobravanje tzv. managerskih zajmova, jer se oni dodjeljuju na temelju stare devizne štednje koja danas čini tri četvrtine ukupnog javnog duga. Pritom je manje važno da li je riječ o osobnoj štednji ili štednji koju su banke otkupile od vjerovnika. Tako se, naime, smanjuje pritisak na državni proračun, iz kojega je "samo u siječnju za kamate na staru deviznu štednju trebalo osigurati 80 milijuna DEM", dodao je inž. Šarinić. Pitanja zagrebačkih gospodarstvenika upućena predsjedniku i članovima hrvatske Vlade većim su dijelom bila usmjerena na mogućnosti za obaranje inflacije, poticanje proizvodnje i izmjene u poreznom i carinskom sustavu. Odgovarajući na pitanja, mr. Mladen Vedriš je upozorio da oživljavanja proizvodnje ne može biti bez obaranja inflacije, što pak pretpostavlja provedbu programa s jasnim ciljevima i visokom cijenom koju za to treba platiti i ravnomjerno je rasporediti. "Sadašnje ćemo stanje", rekao je mr. Vedriš, "teško prevladati bez pomoći inozemnog kapitala. Stoga stalno pregovaramo s međunarodnim financijskim institucijama, a ovih smo dana osigurali aranžmane s njemačkim i švicarskim partnerima. Riječ je o namjenskim zajmovima u iznosima od 100 tisuća ili tri milijuna franaka za uvoz opreme, koji se odobravaju pod uvjetima gotovo jednakim onima na svjetskim tržištima kapitala, ali uz uvjet da zajmodavci sami ocjenjuju bonitet hrvatskih partnera. Ključ je, dakle, u osmišljenim i konkretnim programima." Branko Mikša najavio je promjene u carinskom sustavu - poglavito povećanje carinskih stopa, koje su danas u nas u prosjeku četvrtinu niže od dogovorenih u sklopu GATT-a, i istodobno snižavanje pristojbi, uvođenje kojih je nametnuto teretom rata i zbrinjavanja prognanika i izbjeglica. Na današnjem je sastanku bilo riječi i o zaoštravanju discipline i odgovornosti u svim segmentima poslovanja te djelovanju komorskoga sustava u nas. (Hina) sj 091432 MET feb 93