KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 8. veljače (Hina) - "Mislim da bismo mogli konstatirati da je ovim izborima hrvatska demokracija položila ispit kako u ustavnopravnom tako i u političkom smislu". To je, između ostalog, rekao predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman na današnjoj konferenciji za domaće i strane novinare u Predsjedničkim dvorima, zamoljen da prokomentira jučerašnje izbore. On je ocijenio da su izbori provedeni na zadovoljavajući način, da je i sudjelovanje birača bilo razmjerno veliko, oko 70 posto, te da ni strani promatrači nisu imali nikakvih primjedbi. Predsjednik je istaknuo da su izbori isto tako pokazali da je hrvatska demokracija na dobrom putu. Kako se čini, većinska stranka HDZ dobila je većinu i u Županijskom domu Hrvatskog sabora, a isto tako i u većini županija. Po riječima predsjednika Tuđmana, to znači da će se hrvatska državna politika moći oslanjati na većinu i u Zastupničkom i u Županijskom domu, "što će, jasno, činiti stabilnost za demokratski poredak". Izbori su također pokazali, ocijenio je dr. Tuđman, da se u hrvatskom političkom životu ipak pojavljuju tendencije koje će 'uozbiljiti' 58 stranaka koliko danas imamo, a na političkoj sceni ostat će tri stranke, što je već za sam politički život mnogo ozbiljnije. Mnoge će stranke nestati s političke scene, a ostat će one koje po svom programu izražavaju većim dijelom mišljenje biračkog tijela i koje pokazuju ozbiljnost za sudjelovanje u državno-političkom životu, zaključio je dr. Tuđman. No, nastavio je on, ovim izborima je pokazano i to da krajnja desnica i krajnja ljevica znače sasvim marginalnu pojavu u Hrvatskoj, a to govori o zrelosti političkog tijela hrvatskog naroda, njezinih građana, te o stabilnosti hrvatskoga demokratskog poretka. Odgovarajući na pitanje kako su jučerašnje borbe oko Zadra utjecale na izbore, predsjednik Tuđman je ocijenio da je to u stanovitom smislu imalo utjecaja, ali ipak ne bitno. Zamoljen da komentira izborni rezultat u Istri i zahtjeve Istarskog demokratskog sabora za samoupravom te položaj tamošnje talijanske manjine, dr. Tuđman je rekao da će Istra imati jednak stupanj autonomije kao i druge županije. Vjerujem da će i u IDS-u prevladati oni razboriti elementi koji se izjašnjavaju za Istru kao sastavni dio Hrvatske i hrvatskog naroda, iako među njima ima i pojedinih ekstremnih elemenata koji propovijedaju regionalizam, po kome bi se Istra, s onim dijelom u Sloveniji i Italiji, trebala javljati kao regionalna cjelina, kazao je predsjednik Tuđman. On je izrazio nadu da će takvi elementi biti potisnuti na istarskom tlu te da će Istra biti u svemu konstruktivni dio hrvatske države. Predsjednik Republike istaknuo je da će talijanska manjina imati sva prava zajamčena Ustavnim zakonom za etničke zajednice i nacionalne manjine, ali da će se isto tako postaviti pitanje i hrvatske nacionalne manjine u Italiji koja je brojčano čak i jača nego talijanska u Hrvatskoj. Zamoljen za komentar izjave hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška da je postignut napredak u pregovorima oko produženja mandata UNPROFOR-a, predsjednik Tuđman je istaknuo da je napredak u tom smislu da se ugovorno predvidi provedba Vanceova plana, "a poznato je u čemu je do sada taj plan bio zakočen". Prema tome, zaključio je dr. Tuđman, do sada UNPROFOR nije omogućio povratak prognanika, razoružanje srpskih paravojnih formacija i inkorporiranje čitavoga hrvatskog teritorija u ustavnopravni poredak. U tomu je, rekao je on, odnosno u nacrtu budućeg dogovora postignut napredak i samo na toj osnovi Republika Hrvatska može pristati na produženje mandata. Odgovarajući na pitanje traži li Hrvatska da NATO upotrijebi svoj utjecaj kako bi se ojačale mirovne snage i koliko će biti elastičan u tome, Predsjednik je izjavio: "Da, mi smo tražili, ako mirovne snage same ne bi mogle ispuniti svoju zadaću da iza njih budu i NATO snage, koje bi, znači, osigurale provedbu Vanceova plana". Potvrdio je da će Hrvatska biti krajnje fleksibilna kako bi se postiglo mirno rješenje u UNPA, kako bi se ta područja uključila u ustavnopravni poredak Hrvatske bez ratnih operacija i da bi se spriječile nove žrtve, ali da isto tako, neće unedogled pristati na okupaciju dijela svog područja. Hrvatska je to dokazala i u masleničkom slučaju, dodao je dr. Tuđman. Zamoljen da prokomentira još jedno odbijanje Srba iz Knina da sudjeluju u mirovnim pregovorima ovaj put u New Yorku, te vjeruje li da će se okupirana područja vratiti Hrvatskoj mirovnim putem, dr. Tuđman je kazao da su novi četnički dobrovoljci i generali iz Srbije na tom području unijeli još veći ekstremizam u držanje Knina, ali i da ima znakova da među njima postoje znatna razmimoilaženja. To što se nisu odazvali da sudjeluju u razgovorima o političkom rješenju, govori o tome da trenutno tamo prevladavaju ekstremistički velikosrpski sadržaji, kazao je dr. Tuđman dodavši kako drži da će se ipak morati ohladiti. "No, ja nisam rekao da vjerujem da će se na miran način riješiti, nego sam kazao da će hrvatska politika sa svoje strane učiniti sve da do takvog rješenja dođe. Na toj crti smo stvorili političke pretpostavke, donošenjem posebnog ustavnog zakona i amnestijom, i prihvaćanjem ponude za normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije, tj. njihove Jugoslavije", izjavio je dr. Tuđmana, dodavši da i razgovori s pojedinim predstavnicima Srba iz tzv. krajine pokazuju da je i njima dosta terora srpskih ekstremista te da žele normalizaciju odnosa s Hrvatskom. Predsjednik je zamoljen da pojasni odnose između Hrvatske i islamskih država, kao i prošlotjedni razgovor s iranskim predsjednikom. On je tom prigodom podsjetio na posjet delegacije islamskih zemalja Hrvatskoj i na izjavu njihovog glavnog tajnika da je jedino Hrvatska u Europi pružila djelotvornu pomoć BiH, te da na toj crti nema nikakvih problema, nego naprotiv postoji suradnja. No, ipak, nastavio je on, sukob koji je izbio između muslimanskih i hrvatskih postrojba otvorio je i neka nova pitanja. Glede razgovora s predsjednikom Rafsandžanijem, do kojeg je došlo na poziv Rafsandžanija, dr. Tuđman je apelirao na suradnju između Hrvata i Muslimana u BiH. On je nadalje kazao kako je iranskom predsjedniku objasnio da je Hrvatska od početka za takvu suradnju, ali da sukobi izbijaju zbog postupaka ekstremnih Muslimana, i to u onim provincijama koje su po ženevskom sporazumu bile predviđene kao provincije s većinskom hrvatskom upravom. Predsjednik Tuđman je istaknuo da je iranskom predsjedniku rekao da je Izetbegoviću i Bobanu naglasio da je na njima ostvarenje pune suradnje između Muslimana i Hrvata. "To nije problem Hrvatske nego odnosa hrvatskog naroda i Muslimana u BiH", zaključio je dr. Tuđman. No, nažalost, nastavio je predsjednik Tuđman, čini se da se ni u New Yorku nisu približila gledišta o budućem ustrojstvu BiH, "ali vidjet ćemo što će se dogoditi na sjednici Vijeća sigurnosti UN". Odgovarajući na pitanje može li se u srijedu ili četvrtak očekivati radikalnija promjena američke politike prema BiH te je li u tom smislu znakovit govor zapovjednika NATO-a M. Wernera, Predsjednik je kazao kako na temelju poznavanja problema i međunarodnih odnosa ipak neće biti nekih bitno velikih promjena. No, naglasio je on, međunarodna zajednica mora poduzeti neke konkretne mjere - ili prihvatiti Vanceov plan ili ga nešto izmijeniti - ali u svakom slučaju mora poduzeti odlučne mjere, kako bi se taj plan makar i u nešto izmijenjenom obliku počeo ostvarivati. Predsjednik Tuđman je kazao da ipak očekuje određenije rezultate i odluke od dosadašnjih. Na upit može li reći kada će i s kojim dnevnim redom biti održan sastanak na vrhu srednjoeuropskih zemalja najavljen u studenom prošle godine, dr. Tuđman je odgovorio: "Umjesto tog sastanka na vrhu dali smo prednost sastancima stručnjaka i kada oni razmotre pitanja za koja smo zainteresirani, a to su prvenstveno, prometno i gospodarsko povezivanje zemalja koje smo pozvali, tada ćemo sazvati taj sastanak i imamo načelnu suglasnost nekoliko država, no sada je još rano o tome govoriti". Odgovarajući na pitanje može li nešto učiniti kako bi se zaustavilo silovanje žena u ovom ratu, predsjednik Tuđman je kazao da hrvatska strana ništa drugo ne može učiniti nego što je učinila aktivnom samoobranom u BiH i zaštitila područja na kojima živi većina hrvatskog pučanstva, a dijelom i muslimansko. On je istaknuo da je Hrvatska preporučila hrvatskom pučanstvu da se drži humanih načela i dopusti međunarodni nadzor nad čitavim teritorijem, te da se osnuje međunarodni sud za ispitivanje ratnih zločina. "Samo takav korak i takva odlučnost međunarodne zajednice može spriječiti vandalske i nemile pojave silovanja, i drugih užasa koje je rat donio, najprije na tlu Hrvatske, a zatim i na tlu BiH", rekao je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman na današnjoj konferenciji za novinstvo. (Hina) mć 081439 MET feb 93