PREDSTAVLJENA KNJIGA "IZBRISANI IDENTITET"

ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Na svečanosti u Društvu hrvatskih književnika večeras je predstavljena knjiga uglednoga talijanskog publicista i nakladnika Paola Parovela "Izbrisani identitet". U knjizi, koja se pojavljuje u sunakladništvu trojice nakladnika Istarskoga književnog društva "Juraj Dobrila", Matice hrvatske iz Pazina, Poreča i Pule te istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Paroveli je prikazao nasilno potalijančivanje prezimena, imena i toponima u "Julijskoj krajini", od 1919. do 1945., s popisima iz tršćanske, goričke i istarske pokrajine, te prvih 5300 dekreta u kojima se navode promjene prezimena. Jedan od predstavljača knjige i pisac pogovora književnik Milan Rakovac je istaknuo da je za istarske Hrvate ta knjiga uzoran povijesni podsjetnik, da uočimo bitnost čovjekove pripadnosti, u nizu odnošaja sa životnim problemima u kojima ime i prezime tvore onaj neotuđiv subjekt koji od bezlične mase zvane ljudi čini čovjeka kao pojedinca određena rođenjem, poviješću, kulturom, etnosom, društvom i državom. Ta knjiga je važan orijentacijski zapis u historiji, podsjetnik na bitnost čovjekova individualiteta, na ono što čovjeka i čini čovjekom, kazao je Rakovac. Prof. dr. Josip Bratulić je kazao da su prezimena ono najznačajnije u identitetu nekog naroda te svaki čovjek, ako hoće saznati svoj identitet, dodao je Bratulić, želi znati odakle je te je u ovom povijesnom trenutku za nas od velike važnosti i pojava te knjige koja je na putu da se razgraniče pojedina prezimena i promjene što su se događale s tim u svezi. Ravnatelj Povijesnog arhiva Istre u Pazinu Jakov Jelinčić je tom prigodom kazao da se u tom arhivu čuva oko sto svežnjeva arhivske građe o prezimenima, i po tim podacima promijenjena su prezimena oko sto tisuća ljudi. Na upit što ga je potaknulo na pisanje knjige, autor je kazao da je knjiga objavljena kao svjedočanstvo istine te da se njome želi pokazati nijekanje identiteta većine stanovništva navedenih regija istarskih emigranata između prvog i drugog svjetskoga rata, dodavši da u najnovijem talijanskom zakonodavstvu još nije prihvaćen zakon po kojem bi se ta prezimena vratila. Na kraju se u ime predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana nakladnicima i piscu knjige zahvalila predsjednikova savjetnica gđa Biserka Nagy. (Hina) mć 061839 MET feb 93