SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA BOLJŠOJ

Nadnaslov:Hoće li se raspasti svjetski poznata baletno-operna družina? Naslov: Boljšoj teatar bez doma Podnaslov:Barem dvije godine biti će potrebne za popravak ruševne zgrade, ali vlada problem nove lokacije "ne uzima zaozbiljno" Piše: Mark TREVELYAN, Reuter MOSKVA - "Ruševni Boljšoj teatar morat će zbog popravaka bar na dvije godine zatvoriti svoja vrata i "usmrtiti" svoju svjetski poznatu baletno - opernu družinu ukoliko joj se ne nađe nova privremena lokacija", izjavio je ovog tjedna direktor čuvenog kazališta. "Ljudi misle da kazalište čine samo zidovi, publika i ništa više", izjavio je Vladimir Kokonin na tiskovnoj konferenciji. "No kazalište nose umjetnici i ako trupa ostane bez svoje zgrade, to je sinonim njezine smrti". Kokonin je izjavio da očekuje kako će popravci na zgradi početi 1995. godine te da će trajati najmanje dvije godine, ali da vlada problem nove lokacije za trupu nije "uzela previše ozbiljno". Zdanje u klasičnom stilu devetnaestog stoljeća, s fasadom ružičaste boje na kojoj stoji kip Apolona i njegovih kola, izgrađeno je iznad podvodne rijeke koja podlokava njezine temelje uzrokujući ozbiljne konstrukcijske probleme. Kokonin je naveo da bi popravci stajali 300 milijuna dolara te da bi bila potrebna pomoć stranih investitora iako još uvijek nije jasno u kojoj formi bi se to izvelo. "Vladi toliko dugo treba da osmisli plan za popravak kazališta i razmisli o novoj lokaciji za trupu da bi se lako moglo desiti da nam se krov sruši na glavu", dodao je Kokonin. Međunaslov: Umjetnička sloboda, makar i bez novca Boljšoj teatar koji broji 2.000 djelatnika i nešto manje od 1.000 umjetnika, što od njega čini najveće svjetsko kazalište, nije suočeno samo s problemima konstrukcije. Gospodarska kriza u Rusiji pogodila je umjetnost istom težinom kao i ostale sektore, iako je predsjednik Jeljcin svojim dekretom kazalištu zagarantirao iste subvencije kao i prije. Zatvaranje nekih specijaliziranih škola za balet i glazbu znači da kazalište više ne može računati na gotovo nepresušni priliv mladih talenata te da će se mnogo više morati angažirati oko nalaženja i formiranja mladih zvijezda. Kokonin je izjavio kako nakon odlaska u London 1991. godine sjajnog Tatarina Ireka Muhamedova nitko nije napustio teatar. No mnogi plesači koji su mjesečno plaćeni 20 do 25 dolara potpisuju privremene ugovore sa stranim kazalištima, nad čime Boljšoj nema nikakve kontrole. Sa umjetničkog se stajališta teatru predbacuje da neprekidno postavlja isti repertoar klasičnih opera i baleta bez ijednog daška inovacije. Specijalno gostovanje Boljšoj teatra koje se upravo održava u londonskom Royal Albert Hallu neki su kritičari oštro napali zbog predstavljanja samo vrhunskih dometa već dobro znanih baleta kao što je "Labuđe jezero", što je pristup koji, kako kažu puristi, umjetnost čini trivijalnom. Kokonin je izjavio kako je kazalište težilo tome da godišnje postavi barem dvije do tri nove opere i baleta. Rusko-talijanska produkcija Borodinova "Princa Igora" ove će se godine nakon Ženeve prikazati u Moskvi, dok su u planu koprodukcije "Aide" i "Turandot". U nekim slučajevima nove umjetničke slobode transformirale su klasične opere koje su se u vrijeme Sovjetskog Saveza prikazivale u posebno propisanim verzijama. Naredbom diktatora Josipa Staljina, Glinkina opera "Život za cara", 1930. godine preimenovana je u "Ivan Susanin", a sve što je u libretu podsjećalo na cara uklonjeno je. Originalna verzija sada je ponovno postavljena. "Ja sam optimist", izjavio je Kokonin. "Bismo li se željeli vratiti u prošlost? Ne". "Biti će problema, no mi ćemo ih već nekako riješiti, nitko više ne želi povratak diktature niti pomanjkanje umjetničke slobode koja je vladala desetljećima". (Hina) dr 062018 MET feb 93