SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Uzlet šangajske burze u godini pijetla Naslov: Burza puna optimizma Podnaslov: "Sve više državnih poduzeća postaju dioničarska i većina njih biti će ovdje registrirana", navode dužnosnici burze koja će, po procjenama stručnjaka,uskoro postati jedna od najjačih u Aziji Piše: Philippe MASSONET, AFP ŠANGAJ - Opijena uzletom sve liberalnijeg gospodarstva, mlada burza u Šangaju započinje godinu pijetla s puno optimizma. Ali budućnost prve kineske burze zavisi o politici koju će u Pekingu zauzeti čelnici čiji je prvenstveni zadatak izbjegavanje pregrijanosti nakon porasta prometa od 12 posto u 1992. godini. "Broj obveznica će se u 1993. godini podvostručiti i otvorit ćemo treću dvoranu burze" izjavljuje Wang Huizhong, direktor za odnose s javnošću Šangajske burze (istok). Wang, istraživač koji je studirao u Sjedinjenim Državama, ne skriva ambicije burze prvog industrijskog i financijskog središta zemlje: postati nacionalna burzovna tvrđava kao i azijska nasljednica nedodirljivog Tokija. Generalni dirketor šangajske burze, Wei Wenyuan je umjereniji, ali podjednako jasan. "Sve više državnih poduzeća se pretvara u dioničarska poduzeća i većina će biti ovdje zabilježena", navodi Wei. Već je prošla godina bila dobra za burzu osnovanu krajem 1990. godine, skučenu u prostoru hotela iz kolonijalnog doba, u očekivanju preseljenja 1995. godine u ultra moderno zdanje u području Pudonga. Broj obveznica je s 8 narastao do 38, a dnevni obim transakcija na više od 60 milijuna dolara prema 5 milijuna u 1991. godini. Ali godina majmuna, koja je istekla 22. siječnja, bila je ipak tradicionalno nemirna. Nezrela burza je bila stalno nestabilna i glavni koeficijent je dosegao 1.400 bodova prije nego je pao ispod granice od 400 bodova krajem listopada. U isto vrijeme, druga burza u zemlji u Šenzhenu (jug), blizu Kantona, doživljavala je nagle amplitide ponude lažiranih akcija u kolovozu. Deseci tisuća prevarenih manifestanata je tada opustošilo to područje specijalne ekonomije, izloga kapitalističkih iskustava u Kini. "Bilo je prevara jer nije bilo zakonskih propisa, nažalost vlasti nisu predusrele te događaje", izjavljuje Wang. Međunaslov: Velike perspektive Nakon tog sklandala vlada je do daljnjega odlučila odgoditi otvaranje treće burze, pojačati kontrolu na burzama i odrediti legalno osoblje. Prvi zakon o burzi nacionalna skupština trebala bi prihvatiti u ožujku. Neki zapadni stručnjaci smatraju da bi kinesko burzovno tržište trebalo postepeno rasti. "Pretjerali su glede broja novih dionica, to je razlog pada koeficijenta. Treba prorijediti emisije", ocjenjuje Pierre Goubet, predstavnik francuske banke Societe Generale u Šangaju. Ako jedna burza treba postati nacionalna, biti će to ona u Šangaju, zbog povijesnih razloga, a metropola je također i novi svjetionik modernizacije. "Smatramo da će za pet godina glavnica kineskih burzovnih tržišta doseći 400 milijardi dolara, ili više od tržišta Hong Konga, Tajvana i združenih Koreja", nedavno je izjavio Timothy Beardson, predsjednik Crosby Securities, na otvaranju jednog ureda britanske tvrtke u Šangaju. Ali budućnost burze u Šangaju, poput one u Šenzhenu koje zajedno zgrču 20 milijardi dolara, od kojih 13 otpada na prvu, ovisi od ponašanju komunističkih staraca na vlasti u Pekingu i njihovih pulena. "Gospodarstvo i politika u Kini su nerazdruživiji nego drugdje", objašnjava glavni urednik jednog gospodarskog kineskog lista. "Burza u Šangaju se krajem godine, nakon kongresa stranke gdje je potvrđena tržišna ekonomija, brzo oporavila", rekao je on. (Hina)br 022023 MET feb 93