NBH: MONETARNE KOČNICE NISU DOVOLJNE

ZAGREB, 1. veljače (Hina) - Ostvarivanje monetarne politike potkraj prošle i početkom ove godine, a posebno sa stanovišta prihvaćenih Osnova stabilizacijske politike bila je osnovna tema višesatne rasprave na 20. sjednici Savjeta Narodne banke Hrvatske održanoj danas pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Pere Jurkovića, priopćeno je iz NBH. Sjednici su prisustvovali i predsjednik Odbora za proračun i financije Sabora Republike Hrvatske dr. Boris Šegota, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. Mladen Vedriš, ministar financija dr. Zoran Jašić i savjetnik predsjednika Vlade dr. Gorazd Nikić. Siječanjska inflacijska stopa od 31,3 posto krajnje je zabrinjavajući pokazatelj da je usporavanje cijena u prosincu bilo samo privremeno zatišje, da iz ključnih izvora inflacije pritječu nesmanjeni pritisci, te da odlučno i dosljedno provođenje stabilizacijske politike još nije krenulo. Monetarna politika ne može osigurati inflacijsko kočenje bez usklađenog poduzimanja mjera u drugim područjima ekonomske politike, prije svega fiskalne politike i politike plaća. Bez tih mjera, sama monetarna restriktivnost mogla bi izazvati velike lomove u već iscrpljenom gospodarskom organizmu, dakako, uz veoma osjetljive socijalne posljedice. Za ulazak u dublje promjene i rezove neophodna je čvrsta politička opredijeljenost i jedinstvenost, jer stabilizacija uvijek u prvo vrijeme stvara potrese i traži odricanja, da bi se zatim na zdravijoj osnovi moglo krenuti u trajniji oporavak gospodarstva i životnog standarda. U postojećim okolnostima monetarna politika svodi se zapravo na prilagođavanje realnim kretanjima i može se ocijeniti da ona nije među glavnim uzročnicima inflacije, ali nije ni sasvim "nedužna" jer omogućuje njenu novčanu realizaciju. Tako su u zadnja tri mjeseca prošle godine cijene rasle u prosjeku 29,3 posto mjesečno, a novčana masa povećavala se po prosječnoj stopi od 24,7 posto. U listopadu i studenome primarna emisija uspijevala se održati u predviđenim okvirima, no u prosincu je došlo do značajnog proboja, tako da je u četvrtom tromjesečju ostvaren prirast primarnog novca od 96,6 milijardi dinara, što je gotovo dvostruko više od predviđenog. Slično se ponavlja u siječnju, kad je također veći dio mjeseca protekao prema predviđanjima, ali je zadnjih dana došlo do nagle ekspanzije, tako da raspoloživi prethodni podaci postavljaju već sada zabrinjavajući upitnik na ostvarivost monetarne projekcije koja polazi od usvojenih Osnova stabilizacijskog programa i procjene o mogućem postupnom usporavanju cijena, pa predviđa do kraja prvog tromjesečja porast primarnog novca za 25 milijardi dinara odnosno 12,5 posto. Stanovitu utjehu predstavlja, svakako, činjenica da najveću stavku u tim prekoračenjima čine monetarni efekti deviznih transakcija, putem kojih su devizne rezerve u hrvatskoj centralnoj banci u kratkom roku porasle na više od 200 milijuna dolara. Porast deviznih rezervi važan je višestruko - kako radi urednog podmirivanja neodgodivih obveza prema inozemstvu tako i radi priprema za buduće devizno tržište i obranu stabilnosti nacionalne valute. Nepovoljno je, međutim, što na taj način povećana dinarska likvidnost nije mogla biti neutralizirana povlačenjem iz drugih kanala primarnog novca. U okružju nesmanjene javne potrošnje, obećanih božićnica, pritisaka da plaće i mirovine koliko-toliko drže korak s cijenama, te pomirljivog odnosa prema financijskoj nedisciplini i nepodmirivanju dugovanja na svim razinama, odlučnije zatezanje monetarnih ventila u centralnoj banci najvjerojatnije bi samo potaknulo još dublje posizanje u sekundarne izvore likvidnosti, odnosno dodatno aktiviranje nelegalnih izvora primarne emisije. Savjet Narodne banke Hrvatske jedinstven je u ocjeni da što prije valja, u suradnji svih mjerodavnih institucija, politički procijeniti ostaje li obaranje inflacije jedan od osnovnih i neodložnih zadataka ukupne ekonomske politike, što znači da tome treba prilagoditi i provedbene mjere u svim područjima. Ostajući u uvjerenju da je takav cilj postavljen već prihvaćanjem Osnova stabilizacijskog programa, od Narodne banke Hrvatske očekuje se da dosljedno i bez izuzetka prema svim bankama poduzima predviđene mjere za poštivanje financijske discipline, da ustraje na održavanju globalnih okvira predviđene monetarne politike bez obzira na sve pritiske kojih će i dalje biti, da prednost u usmjeravanju primarne emisije daje otkupu deviza, te da i instrumentarij vlastite politike aktivnih i pasivnih kamatnih stopa prilagođava cilju očuvanja vrijednosti novca. Monetarna vlast nije ovlaštena "naređivati" ostalim činiteljima ekonomske politike što trebaju raditi, ali može i treba - zaključak je Savjeta NBH - izvijestiti Sabor Republike Hrvatske, kojem odgovara za svoju politiku i njene učinke, o svojem viđenju uvjeta i prepreka za postizanje temeljne zadaće centralne banke u tržišnom gospodarstvu - brige o stabilnosti nacionalne valute. Za Hrvatsku to istodobno znači primicanje željenom i proklamiranom cilju što skorije konvertibilnosti hrvatskog novca, zaključuje se u priopćenju NBH. (Hina) sj 011713 MET feb 93