ZAŠTO SUCI ODLAZE U ODVJETNIKE

ZAGREB, 1. veljače (Hina) - "Nužna je potreba popunjavanja ispražnjenih sudačkih mjesta te barem minimalno povećanje broja sudaca i ostalih djelatnika, jer, primjerice, ovaj sud je u posljednjih 10 godina napustilo čak 140 sudaca, a svake godine sud napusti oko 10 posto sudaca", kazao je danas predsjednik Općinskog suda u Zagrebu Rajko Bagić, komentirajući izviješće o radu Općinskog suda za 1992. godinu. To, međutim, nije samo posebnost ovog suda, pojašnjava Bagić, nego predstavlja širi društveni problem i sud ga ne može sam rješiti. "Suci bježe u odvjetnike, jer im taj posao omogućava i deseterostruko veću zaradu nego što je imaju od sudačkog posla, iako je u svijetu nezamislivo napuštanje sudačke stolice, jer ona sa sobom nosi najveću društvenu čast i profesionalni ugled", kaže Bagić, i zaključuje da "samo dobro plaćen sudac može biti neovisan sudac". Na upit da li je u protekle dvije godine za vrijeme agresije na Hrvatsku bilo sudaca koji su prešli na 'drugu stranu', Bagić je istaknuo da su "četiri suca otišli na godišnji odmor, a zatim se nisu vratili na posao, međutim", dodao je, "to nije značajnije utjecalo na manjak sudaca na našem sudu". Općinski sud u Zagrebu ima šest jedinica: sudsku upravu, krivični odjel, odjel za maloljetničku delinkvenciju, delinkvenciju mlađih punoljetnih osoba i krivično-pravnu zaštitu djece i omladine, parnični odjel, izvanparnični odjel i zemljišnoknjižni odjel, a po veličini taj je sud jedan od najvećih takve vrste u Europi, kazao je Bagić. U izvješću o radu suda za proteklu godinu navodi se da bi "minimalan broj sudaca utvrđen na osnovu prosječnog trogodišnjeg priliva predmeta na Općinskom sudu trebao biti 165. Tijekom minulih godina osiguravana su sredstva za 140 nositelja pravosudne funkcije što nije ni približno odgovaralo prilivu predmeta i zaostacima u radu". Nadalje se navodi da se "tijekom 1992. stanje još pogoršalo. Novac je osiguran samo za prosječno 128 sudaca, a na dan 31. prosinca 1992. na ovom sudu bilo je tek 124 sudaca i 13 stručnih suradnika. Raskorak između malog broja nositelja pravosudne funkcije i velikog broja predmeta izravno utječe na nedovoljnu učinkovitost tog pravosudnog organa". U izvješću se naglašava da osim uzroka neučinkovitosti, koji su izvan utjecaja suda, a koji su drastično porasli vojnom agresijom na Hrvatsku, "postoje i subjektivni uzroci unutar samog suda. Kod tih uzroka dominira neracionalnost rada u vođenju postupaka, nedovoljna priprema glavne rasprave, nekritično prihvaćanje predloženih dokaza, određivanja vještačenja bez precizne naredbe vještaku, nepravodobna izrada sudskih odluka te nepridržavanje odredaba sudskog poslovnika o redosijedu rješavanja spisa". Bagić je kazao da se propusti u radu pokušavaju uklanjati individualnim razgovorima, na sastancima odjela i radnih jedinica, dodavši da su "određeni propusti nužni jer na sudu uglavnom rade vrlo mladi suci, kojima je prosječna starosna dob je oko 32 godine". Pojedini odjeli suda smanjili su broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu, kazao je predsjednik Bagić, iako taj broj nije mogao biti značajniji zbog otežanih uvjeta rada i nedovoljnog broja sudaca. U izvješću o radu suda stoji da je "na krivičnom odjelu u radu bilo 8.274 predmeta protiv punoljetnih počinitelja. Primljeno je 3.562 predmeta, a riješen 3.771 predmet. Broj neriješenih predmeta na kraju godine smanjen je u odnosu na broj neriješenih predmeta krajem 1991. za 200 predmeta". Bagić ističe da je "došlo do smanjenja priliva krivičnih predmeta, što govori da su redarstvene snage još uvijek dijelomice zauzete poslovima obrane zemlje" te dodaje da je "zabrinjavajući porast maloljetničkog kriminala". U izvješću se kaže da je broj maloljetničkih predmeta vođenih na Općinskom sudu u protekloj godini porastao čak za 117 posto", i da je broj maloljetnika u postupku porastao za 119 posto, a što ukazuje na drastični porast maloljetničke delinkvencije". Također se navodi da "centri za socijalni rad uglavnom zbog prezauzetosti sa prognanim i izbjeglim osobama nisu provodili izvanzavodsku odgojnu mjeru pojačane brige i nadzora. Jedina odgojna mjera koja se provodila bila je disciplinska odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar što se izvršavalo u Centru za odgoj djece i omladine Zagreb, kao i dnevni boravak uz pojačanu brigu i nadzor u istoj socijalnoj ustanovi". Bagić naglašava da se zbog procesnih smetnji mnogi predmeti vezani za područje bivše države ne mogu okončati, jer je, primjerice, onemogućena veza sa svjedocima ili nekretninama. Također, kaže Bagić, trebalo bi izvršiti dekriminalizaciju i pretvorbu nekih krivičnih djela u privredne prijestupe ili prekršaje i osloboditi sudove od sudovanja u nespornim predmetima, kojima bi odgovarala javnobilježnička služba koju bi valjalo ustanoviti, jer, kako je kazao, "sudac je preskup da bi rješavao ostavinski postupak". U zagrebačkom Općinskom sudu drže da je za izgradnju suvremenog pravosudnog sustava u Hrvatskoj u ovom trenutku nužna izgradnja cjelovitog sustava automatske obrade podataka na nivou cijele Republike, od zemljišnih knjiga do evidencije sudske prakse, te ističu da su na sudu na zemljišnoknjižnom odjelu već započeli s uvođenjem računala. (Hina) žb 011825 MET feb 93