PREGLED PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA STRANIH RADIO I TV POSTAJA

I TV POSTAJA ZAGREB, 27. siječnja (Hina) BRITANSKI RADIO - BBC U interviewu za emisiju "Newshour" zagrebački vojni analitičar Fran Višnar govorio je o aspektima u kojima je hrvatska vojska najviše napredovala. "Upravo u kopnenoj vojsci, odnosno u elitnom pješaštvu, u svojim profesionalnim brigadama koje obučava na komandoski način. Između ostalog, dvije domobranske brigade iz Zadra su nosile glavni teret svih ovih akcija. Što se tiče ratnog zrakoplovstva, sva nagađanja zapadnih analitičara o tome da je Hrvatska s deset, petnaest, dvadeset, pa čak i trideset lovaca-bombardera, ili lovačkih zrakoplova... doista su samo nagađanja. Hrvatska trenutačno ima samo dva zrakoplova 'MIG-21' koji su prebjegli sa srpske strane u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Ratna mornarica ima nekoliko torpednih, patrolnih, raketnih brodova, međutim, priče o tome da se radi o cifri od dvadesetak ili dvadeset i pet novopristiglih brodova potpuna je izmišljotina. Glavni teret i glavna snaga hrvatske oružane sile trenutačno je upravo kopnena vojska i tu je doista napravljen veliki kvalitativni prodor", ističe vojni komentator Višnar. "Uz oružje koje je Hrvatska zapljenila od JNA, Hrvatska je uspjela nabaviti također suvremene sustave, pješačke, francuskoga, američkoga, britanskoga porijekla... Međutim, to je sve u ograničenim količinama, i to oružje je usredotočeno upravo u ovim elitnim brigadama, tako da recimo, trista, šesto ili tisuću hrvatskih komandosa vrijedi isto koliko deset ili petnaest tisuća srpskih vojnika", objašnjava Višnar i dodaje da po njegovoj procjeni Hrvatska vojska može u vrlo kratko vrijeme, za tjedan, najviše dva tjedna, vratiti ono što se zove tzv. krajinama s onom silom koju sada ima. "Glede balansa u odnosu na srpsku vojsku, u pješaštvu se Hrvatska praktički izjednačila, ali još uvijek zaostaje kad je u pitanju ratno zrakoplovstvo i ratna mornarica. No, ako ne dođe do globalnog sukoba između Srbije i Hrvatske, novog rata, ta prednost Srba se praktično potire i ona je konzervirana", ističe na kraju razgovora Fran Višnar. *** Bivši vojni ataše Velike Britanije u Jugoslaviji pukovnik Edward Cowen, u interviewu za postaju govorio je o razlozima koji su naveli Hrvate da ponovno krenu u boj. Cowen ocjenjuje da razlozi leže u promijenjenim strateškim položajima zaraćenih strana. "Možda su računali da je Srbija, ili velika Srbija, snage raširila na prevelikom prostoru. Osobito u krajini i u Bosni, oko Banje Luke. Valja imati na umu da bi po Vanceovu i Owenovu planu Hrvati dobili područje u sjevernoj Bosni, a Muslimani u središnjoj Bosni, što se manje-više povezuje. To bi odsjeklo zapadne srpske oblasti, krajine i Banja Luke od istočnih u Bosni, a što je još važnije od same Srbije. I tako smo došli u fazu gdje se Srbija našla u strateški nezavidnom položaju. Ako je to posrijedi, Hrvati moraju računati na mogućnost povratka krajine raspoloživim snagama. Ja sumnjam da su Srbi, osobito njihove neregularne snage, dobro upućeni u korištenje topništa i tenkova koje su uzeli iz skladišta UN. Ne vjerujem da je moral tih srpskih snaga, niti srpskog čelništva u Kninu osobito visok. Mislim da je to više nego očito iz izvješća koje sam čuo, i to već nekoliko mjeseci", rekao je pukovnik Cowen. Pregled tiska Jedna od još uvijek nerazjašnjenih epizoda u prošlogodišnjem hrvatskom ratu za neovisnost zbila se nakon ulaska srpskih snaga u Vukovar, kada je izgubljen svaki trag većem broju ljudi. U međuvremenu vjeruje se da se u blizini samog Vukovara pronašla masovna grobnica koju su sada zapečatili međunarodni istražitelji. The Guardian piše kako bi to mjesto moglo pružiti prve dokaze za buduća suđenja počiniteljima ratnih zločina na području bivše Jugoslavije. "Na dan kad su srpske snage ušle u Vukovar i kad su zabranile međunarodnim mirovnim snagama ulaz u bolnicu, grupa srpskih vojnika izvukla je odande ranjene hrvatske muškarce, vojnike i civile, i prebacila ih do poljoprivrednog dobra u Ovčari gdje su pobijeni. 'Ubijali su ih noću', priča jedan srpski očevidac. 'Otišli bi uvečer, a vraćali se sljedeće jutro, a onda o tome razgovarali uz rakiju'. Direktor jedne američke liječničke organizacije za zaštitu ljudskih prava Eric Stover, koji sudjeluje u istrazi, priča kako su uz grobnice pronađene hrpe praznih čahura, a obližnje drveće puno je rupa od metaka. Njegov kolega, stručnjak za sudsku medicinu Clyde Snow, kaže da su dosad pregledana dva mrtva tijela sa svježim ranama od metka u glavi. Dokazi ukazuju na to", piše autor, "da su to zbilja tijela 210 ljudi nestalih iz vukovarske bolnice. Istražitelji kažu kako su izjave očevidaca, broj i vrijeme nestanka žrtava, te identitet počinitelja potpuno u skladu s njihovim nalazima. Srpski očevici koji su privatno bilježili završne faze srpskog osvajanja Vukovara kažu kako je vladavina terora organizirana iz jedne kuće u Novoj ulici, gdje je bilo sjedište oficira JNA. Oni također kažu kako su srpske oružane skupine očito uživale u ubijanju, pljačkanju i pijančevanju". SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST Rat mučitelja Bosne "Dio jugoslavenskog ratnog požara, za koji se mislilo da je ugašen, prijeti da se se ponovo razbukta. Riječ je o ratu koji je izbio 1991. kada se Hrvatska proglasila neovisnom, a da prethodno nije konzultirala svoju srpsku manjinu niti joj zajamčila manjinska prava. Nakon toga potonja je odmah u svoju obranu pozvala osvetničku vojsku Srbije. Taj rat okončan je primirjem oko čijega su potpisivanja posredovali UN. No, prošloga su vikenda Hrvati krenuli u napad tvrdeći (opravdano) da je srpska manjina ometala zaštitne snage UN u provođenju dogovorenoga plana i progonila nesrpsko pučanstvo. Srbi su se odmah stali spremati za rat. Površno gledajući, moglo bi se reći da je posrijedi neočekivani dobitak za srpsku promidžbu. Ma kako nam se to činilo nevjerojatnim, neosporno je da se zločinac u Bosni sada odjednom hoće prikazati žrtvom u Hrvatskoj. Međutim, strateško je stanje zamršenije, ali u neku ruku, i bolje. Suočeni sa sve jačim muslimanskim otporom u Bosni, Srbi bi, žele li silovito djelovati u Hrvatskoj, trebali rastegnuti svoje snage da pokriju i to drugo bojište . Otvaranje treće bojišnice na Kosovu ili u Makedoniji bilo bi za njih prerizično. Ukratko, možda je došao trenutak, u kojemu bi se - bude li iskorišten kako treba - mogao postići bolji rezultat nego što se sada može zaključiti. Nastavak rata između Hrvatske i Srbije skup je i rizičan. No Srbija i Hrvatska nisu samo protivnici; oni su ujedno stariji i mlađi partner glede komadanja Bosne. U međusobnoj zaokupljenosti njenih dvaju glavnih mučitelja, za Bosnu postoji veća mogućnost mira nego što bi se to realno moglo očekivati od bilo kakvih eventualnih akcija UN, Europe ili SAD. Sjedinjene Države ne mogu promicati rat. No isto tako ne mogu propustiti mogućnost da se ne zauzmu za promicanje mira. To se u prvom redu odnosi na otpor nasilnom razdvajanju, raspršivanju i 'kantonizaciji' jugoslavenskih naroda. To se odnosi na osiguranje i zaštitu manjinskih prava tamo gdje te manjine žive: Muslimani, Srbi i Hrvati u Bosni (ondje su svi oni manjine), Srbi u Hrvatskoj, Hrvati u Srbiji itd. Ondje bi Clintonova uprava mogla dati svoj doprinos diplomatskim nastojanjima na Balkanu." *** Iz pera svog novinara Blainea Hardena isti list donosi i tekst o najnovijim izvješćima o ratnim zločinima u Hrvatskoj. U članku pod naslovom "Srbi optuženi za pokolje u Hrvatskoj 1991." spominje se masovno ubojstvo dvjestotinjak Hrvata iz vukovarske bolnice 19. studenoga 1991., a u svezi s intervjuom koji je "dao Clyde Snow, američki stručnjak za sudsku medicinu, voditelj ekipe koja istražuje vukovarski slučaj. Snow je rekao da dokazi pronađeni kraj masovne grobnice potvrđuju izjave svjedoka (...) što je navedeno u prošlotjednom izvješću američke skupine 'Liječnici za ljudska prava'. (...) Snow je izjavio da postoje planovi za potpunu ekshumaciju masnovne grobnice u ožujku. Istražna komisija ima popis s imenima 180 hrvatskih ranjenika i 30 bolničkog osoblja koji su se zatekli u bolnici prilikom pada Vukovara. Tu je i bolnička dokumentacija u kojoj su zabilježene rane s kojima su pacijenti primani u bolnicu." Snow je zatim rekao da će se identifikacija posmrtnih ostataka "moći obaviti sa znanstvenom točnošću čim počne opsežna ekshumacija". Međutim, nastave li se ratni sukobi u Hrvatskoj, pristup masovnoj grobnici neće biti moguć iako je ona pod formalnom zaštitom UN, "no nadziru je de facto Srbi". U zaključnom dijelu članka navodi se kako su "danas u Washingtonu članovima tzv. helsinške komisije prikazani dijapozitivi na kojima se vide grobnice, lubanje, katolički križevi i krunice nađene ondje". VELIKA BRITANIJA THE TIMES Bitka za Maslenicu navješćuje mogućnost novog krvoprolića Borbe za Maslenicu "oslobodile su jednogodišnje akumulirano hrvatsko razočaranje očitom tromosti UN i naglasile koliko će teško biti ponovno izgraditi odnose između Srba i Hrvata", piše Roger Boyes. Autor ističe da bitka za Maslenički most i Zemunik "vjerojatno ipak ne signalizira izbijanje općeg srpsko-hrvatskoga rata. Taj se rat nazire na obzoru, ali zbog nekoliko je razloga vjerojatno da se neće dogoditi prije proljeća". Autor navodi i hrvatskog veleposlanika u Londonu Željka Bujasa, koji je istaknuo da "borbe u Hrvatskoj i ženevski mirovni razgovori o Bosni nisu bitno povezani". Profesor Bujas podsjetio je da su UN odobrili izgradnju Masleničkog mosta i osigurali pristanak Dobrice Ćosića i Slobodana Miloševića. "Na Ženevskoj su se konferenciji supredsjedatelji lord Owen i Cyrus Vance složili da zaštitne snage UN moraju omogućiti obnovu mosta", rekao je profesor Bujas. "Supredsjedatelji su osigurali slično obećanje kad su posjetili srpsko vodstvo u Beogradu i prenijeli poruku Zagrebu. To pojašnjava zašto je lord Owen oklijevao prihvatiti rusko stajalište i glasno optužiti hrvatsko ponašanje. On je osudio primjenu sile, ali je pokazao veliko razumijevanje za hrvatski položaj", piše Boyes, dodajući da je cilj hrvatske akcije ponovno osposobljavanje glavne jadranske ceste. Pojašnjavajući značenje Masleničkog mosta za Hrvatsku, Roger Boyes ističe da "hrvatska ljutnja zbog nedjelotvornosti UN tijekom protekle godine pojačava sukob. Vanceov plan za Hrvatsku trebao je zaustaviti borbe, demilitarizirati to područje, dopustiti Hrvatima da ponovno izgrade infrastrukturu i zaštititi srpske manjine. Iako je srpsko i hrvatsko teško oružje povučeno, a borbe smirene, UN nikada nisu uspjeli razoružati srpske neregularne snage. Hrvatska je pristala organizirati policiju tako da odražava etnički sastav lokalnih zajednica. Ali, u praksi, Srbi upravljaju svim područjima koja su osvojili u ratu". Upozoravajući na to da Hrvatska "optužuje snage UN, posebno ukrajinske jedinice, za organiziranje crnog tržišta", Boyes ističe da to "vrijeđa hrvatski ponos, ali i šteti hrvatskoj ekonomiji". Među ostalim komentator upozorava i na teškoće hrvatskoga gospodarstva. "Zagrebačko vodstvo već neko vrijeme prijeti da će zatražiti da zaštitne snage UN napuste Hrvatsku kad im istekne rok u ožujku. Dogodi li se to, srpsko-hrvatski rat mogao bi se razbuktati. Ultranacionalističke jedinice HOS-a i regularne vladine snage uvježbavaju se s očitim ciljem da u proljeće povedu ofenzivu. Niti Srbi, niti Hrvati, međutim, ne čini se da su sada raspoloženi za opći rat", dodaje Boyes. U nastavku napominje da se "Srbi u krajini mobiliziraju, a predsjednik Ćosić prijeti razmještanjem jugoslavenske savezne vojske - zapravo srpskih jedinica. S druge strane, kako je istaknuo jedan diplomat, srpska bi vojska morala prijeći dvije međunarodno priznate granice, kao i područja pod zaštitom UN. To bi bilo teško izvedivo s vojne strane i sigurno bi sadašnju beogradsku političku strategiju, kojoj je cilj umiriti međunarodni pritisak za intervencijom i ukinuti gospodarske sankcije, učinilo besmislenom". Autor drži da bi ženevski razgovori mogli biti ugroženi, ne zaustave li se borbe. "Razmjerno lake pobjede Hrvata u proteklih nekoliko dana, pojačale su njihove apetite za borbom, ili bar za čvršći položaj u Ženevi. Hrvati su prvi potpisali mirovni plan. Sada možda i nisu toliko sigurni". Na kraju Boyes dodaje da je Karadžić pod sve jačim pritiskom Srba da se povuče sa ženevskih razgovora, a "Mladić će sada moći tvrditi da bi sporazum o novoj konstitucionalnoj karti BiH u drugi plan morao potisnuti formalno povlačenje svih triju vojski koje su tamo aktivne. To bi zapravo zaustavilo sve hrvatske i muslimanske ambicije i zamrznulo srpsku teritorijalnu okupaciju dok se ne postigne političko rješenje. Ukratko, napetosti između Srba i Hrvata najvjerojatnije će se pojačati, bez obzira na to što se bude reklo ili dogovorilo u Ženevi". (Hina) vk 270518 MET jan 93