SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Etničko čišćenje u Vojvodini Naslov: Manjina prisiljena na odlazak Podnaslov: Od 1991.godine 25 000 Mađara iselilo je pod pritiskom, bez izgleda da će se ikada vratiti. Riječ je o etničkom čišćenju, ne tako dramatičnom kao u Bosni,koje je dio iste politike. Piše: Peter HUMPHREY, Reuter NOVI SAD - Ortodoksna srbijanska politika, kao i etničko čišćenje unutar lokalne vojvođanske vlade, prisiljavaju članove mađarske manjine da napuste zemlju, navode ovih dana leaderi mađarske manjine u Srbiji. Od 1991. godine naovamo više od 25.00 Mađara je odselilo i teško da će se više ikada vratiti, izjavio je Andraš Agoston, predsjednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara. Pokrajina koja broji 2.1 milijuna ljudi, nastanjenih na plodnim ravnicama Podunavlja koje graniče s Mađarskom, prije tri godine izgubila je nekoliko desetljeća staru autonomiju koju je uživala pod saveznim komunističkim režimom bivše Jugoslavije i potpala pod punu srbijansku kontrolu. To je područje dugo bilo pod snažnim austro-ugarskim kulturnim uticajem, a njegova prijestolnica sa svojim baroknim zdanjima više nalikuje zapadnoeuropskom nago balkanskom gradu. U pokrajini je 1991. godine živjelo 345.000 Mađara, tj. 14 posto stanovništa, no 25.000 njih sada je pokrajinu napustilo, izjavio je Agoston u jednom interviewu. "Iseljavanje se nastavlja", ističe. "Ljudi prodaju zemlju i odlaze budući su redom ostali bez radnih mjesta. Nezaposlenost Mađara je dva do tri puta veće od nezaposlenosti Srba". Agoston tvrdi da su neki od njih otišli ne bi li izbjegli mobilizaciju nakon što je 1992. godine izbio rat između Hrvata i Srba u susjednoj Hrvatskoj, te kasnije onaj između Srba, Muslimana i Hrvata u Bosni. "Većina ih je otišla u inozemstvo, povevši obitelji sa sobom. Mnogo ih je otišlo u Mađarsku, većinom su to mladi ljudi sa dobrim zanimanjima. Većina ih se neće nikada vratiti". Međunaslov: Ni oporbene srpske stranke ne žele autonomiju Agostonova organizacija samu sebe opisuje kao organizaciju koja spaja Mađare raznih političkih opredjeljenja ali zajedničkog cilja. Svi oni žele povratiti autonomiju. Agoston ističe da će biti mjesta i za Srbe, čak i u zajednicama u kojima Mađari imaju većinu. Organizacija raspolaže sa 18 od 60 mjesta u parlamentu. Na nedavnim su izborima većinu vlasti zadobili srbijanski radikali koji izrazito naginju nacionalizmu i politici etnički čistih srpskih područja. "Nastojimo stvoriti koaliciju sa srbijanskim oporbenim strankama u skupštini", istakao je Agoston. "Niti jedna srbijanska stranka, pa ni one oporbene ne žele nam dati autonomiju, pa ipak možemo stupiti u koaliciju s onima koji se bore za tržišno gospodarstvo i demokratski sistem". Tvrdi da su srbijanske vođe od 1990. godine izglasale 17 novih zakona koji su Mađarima smanjili ili sasvim ukinuli prava manjina. Tu je uključeno ukidanje dvojezičnosti na sudu, ukidanje subvencionranja dvojezičnosti unutar administracije kao i druge promjene. "Primjerice, promijenjen je način imenovanja sudaca, pa je tako broj sudaca mađarske nacionalnosti smanjen za trećinu.Prije smo imali četiri mađarska predsjednika suda, sada više nemamo niti jednog", tvrdi Agoston. "Više od polovice Mađara uposlenih u policiji otišlo je, a na istaknutim pozicijama više nema niti jednog Mađara". Agostonova je organizacija pisala Cyrusu Vancu i Lordu Owenu, supredsjedateljima međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, žaleći se na nezavidan status Mađara te opisujući mjere koje su protiv njih poduzete kao "etničko čišćenje". "S našeg stanovišta to jest vid etničkog čišćenja, ne toliko dramatičan kao onaj primjenjen u Bosni, no sve je to ista politika". (Hina) br 262002 MET jan 93