INTERVJU TUĐMAN HTV (1)

ZAGREB, 24. siječnja (Hina) - U intervjuu koji je danas dao Hrvatskoj televiziji (HTV će razgovor emitirati večeras poslije Dnevnika), predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman govorio je o akciji osiguranja gradilišta Novskog ždrila, koja je proteklih dana bila u središtu pažnje, kako domaće, tako i inozemne javnosti. Potvrdivši kako je cilj bilo osiguranje početka radova na postavljanju pontonskog mosta i osiguranje prometnice Maslenica - Zadar, a u čemu su uz redarstvene snage sudjelovale i postrojbe Hrvatske vojske, predsjednik Tuđman kazao je kako je ta akcija završena, te da je osiguran put od Maslenice do Zadra, ali da se ipak još uvijek na pojedinim mjestima pruža otpor. Nažalost, nastavio je, s naše strane ima deset mrtvih, 30 ranjenih, od čega dvoje teže. Daleko veće gubitke ima neprijateljska strana, po posljednjim informacijama više od 120 mrtvih. Ova akcija trebala bi biti opomena srpskim kolovođama u Kninu da odustanu od politike suprostavljanja suverenoj Republici Hrvatskoj, jer će u protivnom biti poraženi. Hrvatski predsjednik objasnio je kako je došlo do donošenja odluke za tu akciju, ističući da je odluka donešena onda kada je sa srpske strane sustavno onemogućivan sporazum o kojem smo "načelno prije toga postigli suglasnost, i sa UNPROFOR-om i lokalnim srpskim pučanstvom da se započne s radovima". Naime, kao što je poznato, nastavio je dr. Tuđman, mirovne snage UN i u područjima UNPA i u ružičastim područjima trebale su osigurati normalizaciju života, razoružati srpske paravojne postrojbe, omogućiti povratak prognanika, uspostavu prometnih i drugih veza. "Sve to nije učinjeno te od prosinca prošle godine mi smo ukazivali da treba prići provedbi Vanceovog plana". Podsjetio je da je 9. prosinca uputio pismo Vijeću sigurnosti UN-a i Glavnom tajniku izričito zahtijevajući provedbu plana, a s tim u vezi istaknut je i problem Masleničkog mosta koji je za Hrvatsku od velike važnosti zbog toga što je rušenjem tog mosta od strane srpskog agresora odsječena sjeverna od južne Hrvatske. To izaziva veliki problem jer je to i jedina prometnica kojom se BiH preko Hrvatske povezuje s Europom, pa je na taj način otežana opskrba humanitarnom pomoći za brojne bosanskohercegovačke izbjeglice. Predsjednik Tuđman je nadalje kazao da je zbog toga postavljen zahtjev UNPROFOR-u, supredsjedateljima Mirovne konferencije Vanceu i Owenu, Glavnom tajniku i Vijeću sigurnosti UN-a, da se problem Masleničkog mosta ne može više odlagati, s čim su se oni suglasili. "S tim su se čak suglasili i oni koji podržavaju srpske kolovođe u Hrvatskoj, u svojoj politici agresije na Hrvatsku i BiH", rekao je dr. Tuđman. Podsjetio je, između ostalog, kako je i u razgovorima vođenim od 2. do 4. siječnja u Ženevi bilo riječi o tom problemu, te da je i u pismenom obliku dao Dobrici Čosiću, i supredsjedateljima Vanceu i Owenu zahtjev o potrebi postavljanja pontonskog mosta i početka izgradnje stalnog mosta. Također su, nastavio je on, 6. siječnja Vance i Owen po povratku iz Beograda, u Zagrebu izričito spomenuli da su u razgovarali o svim problemima normalizacije odnosa, osobito o Masleničkom mostu te da je postignuta suglasnost o njegovoj gradnji. Šef državne komisije za odnose s UNPROFOR-om i podpredsjednik hrvatske Vlade Ivan Milas također je u razgovorima s predstavnicima srpskog pučanstva imao zadaću da dogovori početak radova, rekao je dr. Tuđman, ponovivši kako je srpska strana sustavno odlagala dogovor, "i kad je to prevršilo svaku mjeru, tada sam donio odluku da naše redarstvene snage uz pomoć vojnih snaga poduzmu akciju osiguranja početka radova". Cilj naše akcije, zaključio je dr. Tuđman, nije bio nikakav drugi, osim osiguranja radova te osiguranja prometnice Maslenica - Zadar, "i da bi se to postiglo trebalo je čitavu ružičastu zonu u području Zadra očistiti od srpskih paravojnih postrojbi koje su bile u samom predgrađu Zadra", podsjetivši da u tom području živi 120.000 Hrvata i svega 5.000 Srba. Mi smo sa svoje strane učinili sve i na ovom slučaju pokazali krajnju strpljivost, jer smo htjeli spriječiti prije svega vlastite žrtve i do rješenja doći mirnim putem, ali ne možemo trpjeti u nedogled odlaganje uspostave suvereniteta nad hrvatskim područjem i rješavanje životnih pitanja, kazao je dr. Tuđman. Istaknuo je da sa zadovoljstvom može ustvrditi da odgovorni ljudi u svijetu, i Cyrus Vance i lord Owen pa do onih u UN-u imaju razumijevanje o potrebi riješavanja tih pitanja, ocijenivši smiješnima optužbe o nekakvoj hrvatskoj agresiji. I u Ženevi sam, rekao je dr. Tuđman, na takve optužbe odgovorio da je Hrvatska sa svoje strane dala dovoljno inicijative za mirno rješenje te da očekujemo sa srpske strane da te inicijative prihvate, ne samo verbalno, nego da pruže dokaze za normalizaciju odnosa. Po riječima dr. Tuđmana srpska je strana i jučer u Ženevi pokušala skrenuti pozornost s glavnih pitanja kojima se konferencija bavi, ali da Vance i Owen nisu dopustili da se o tome raspravlja, "jer su i oni kao i mi za to da se rat ne obnavlja, ali su također dali do znanja gospodi iz Beograda o čemu je riječ na toj konferenciji". Komentirajući zahtjev predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a o povlačenju hrvatskih postrojbi na početne položaje, hrvatski predsjednik je kazao da je uobičajeno što je izražena zabrinutost zbog obnavljanja oružanih sukoba te da je normalno da on, obzirom na svoju dužnost, pozove na obustavu borbi. No, nastavio je on, u okviru razgovora koji smo imali i na Ženevskoj konferenciji, a i inače, svijet će svakako imati razumijevanja, jer je Hrvatska sve učinila da ne dođe do oružane akcije, do koje je ipak moralo doći te će izvući pouku da treba početi s provedbom Vanceovog plana. Naglasio je kako nasuprot ekstremnim srpskim kolovođama u Kninu i tzv. Krajini, ima pojava velikog nezadovoljstva, ističući primjerice kako se tamo ljudi nisu odazivali pozivu za mobilizaciju te da su čitava sela odbijala sudjelovanje u borbama protiv hrvatskih snaga, navodeći primjer mjesta Paljuva južno od Novigrada čiji su mještani odbili sudjelovati u borbama i tražili pregovore. To je i razumljivo, nastavio je on, jer ako je samo u Gračacu poginulo 40 ljudi, onda je jasno da narod mora doći do spoznaje da je krajnje vrijeme da se odrekne tih kolovođa koje ga vode u bezizglednost te da traži načina da izrazi svoju lojalnost hrvatskoj državi. Ima mnogo znakova, dodao je on, da je na tim područjima svega 10 posto ekstremista koji žele nastaviti rat protiv Hrvatske, no budu li nastavili onda će se provesti kao i sada - s velikim žrtvama, a mi ćemo sa svoje strane nastojati ustrajati na mirnom rješenju, ali nećemo dopustiti nikakvu politiku odlaganja uspostave suvereniteta i na tim hrvatskim područjima. Odgovarajući na pitanje kako komentira izjave da hrvatska akcija nije iznenađujuća, ali da je iznenađujuće vrijeme poduzimanja akcije, dr. Tuđman je opetovao da je Hrvatska sa svoje strane učinila sve te da više nije mogla dopustiti odlaganje provedbe Vanceovog plana. Predsjednik Tuđman odbacio je mogućnost proširenja sukoba i na ostala krizna područja, ističući kako je dano do znanja međunarodnim čimbenicima da se ta akcija odnosi samo na Maslenički most, dodavši kako Hrvatska i nadalje zahtijeva provedbu Vanceovog plana i rješavanje svih ostalih pitanja, pa i normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije, tj. Jugoslavije. U nastavku razgovora predsjednik Tuđman govorio je o perspektivi Ženevske konferencije, hrvatskoj politici prema Bosni i Hercegovini, potrebi normalizacije odnosa sa Srbijom tj. SRJ, gospodarskim prilikama kao i o predstojećim izborima za Županijski dom, odgovorio je i na pitanja o razvoju odnosa sa Slovenijom. Odgovarajući na pitanje da li mu je bilo teško donijeti odluku o akciji osiguranja Masleničkog mosta, predsjednik Tuđman je kazao da je to svakako bilo teško, dodavši, između ostalog, što takve odluke mogu izazvati velike ljudske žrtve i međunarodne reperekusije. ( Slijedi nastavak ) Napomena uredništvima: embargo za radio do emitiranja na HTV, to jest do 20 sati. (Hina) do 241259 MET jan 93