TRIBINA "INTELEKTUALCI U DIJASPORI"

ZAGREB, 22. siječnja (Hina)- Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika organizirali su danas tribinu "Intelektualci u dijaspori". Na tribini se govorilo o odnosima hrvatskih intelektualaca u dijaspori nekada i danas. Govoreći o nastanku emigracije, egzodusu Hrvata 1945. godine i propasti tadašnje hrvatske države, predsjednik Hrvatske matice iseljenika Vinko Nikolić kazao je "da se jedan dio Hrvata tada našao na strani koja je izgubila rat". "Nas su u emigraciji," nastavio je Nikolić, "dočekali sa velikim nerazumijevanjem, bili smo omrznuti u cijelom svijetu. Mi smo nastojali pokazati svijetu da smo u razdoblju drugog svjetskog rata pokušali uz pomoć drugih stvoriti hrvatsku državu". "Nakon rata, pa sve do danas," kazao je Nikolić, "nastojali smo kao intelektualci među našim sunarodnjacima u emigraciji ukazivati da se moramo okrenuti budućnosti, suzbijati ekstremizam, razvijati svoju vlastitu kulturu i jezik, tiskati knjige i časopise te se povezivati s maticom zemljom. Kroz cijelo to poslijeratno razdoblje željeli smo i nikada nas nije napuštala ideja i svijest o stvaranju vlastite države, što smo konačno i dočekali," dodao je on. Dr. Nikola Benčić, gradišćanski Hrvat, kazao je da su Hrvati u Gradišću održali svijest o tome da pripadaju Hrvatskoj, zemlji iz koje su prije više od pet stoljeća odselili njihovi preci, zahvaljujući ponajviše katoličkoj crkvi, svećenicima koji su dolazili iz domovine i intelektualcima koji su ostali u Gradišću. "Moram napomenuti da mi Hrvati u Gradišću tijekom tih dugih stoljeća otkako smo otišli iz pradomovine do danas, nismo dobili prave informacije o svom matičnom narodu, o njegovoj kulturi, znanosti, politici, uvijek smo u tome bili prikraćeni i o svemu nam se pružala drukčija slika, za razliku od drugih manjina u Europi koje su imale istu ili sličnu sudbinu", zaključio je Benčić. Dr. Zdravko Sančević je govorio o razlikama u stvaranju hrvatskih intelektualaca u dijaspori, istaknuvši da je većina njih emigrirala iz Hrvatske, dok je drugi dio intelektualaca rođen izvan nje. "Gledajući na takovu podjelu vidimo da te dvije skupine nisu bile u istom položaju što se tiče same izobrazbe, jer mi, koji smo otišli u najranijoj mladosti, bili smo prikraćeni za podjedina kapitalna djela što su obilježila hrvatsku povijest, kulturu, znanost i književnost". Sančević ja naglasio da su intelektualci u dijaspori, bili svjesni i činjenice, da ako se hoće politički angažirati u interesu hrvatskog naroda u dijaspori, moraju pratiti i politička događanja u domovini, "što im ponekad u potpunosti i nije uspjevalo". Na svršetku današnje tribine Vinko Nikolić je naglasio da smo u sadašnjoj demokratskoj preobrazbi Hrvatske svjedoci koliko je hrvatska emigracija radila na tome da se poveže domovinska i iseljena Hrvatska, te su hrvatski intelektualci u ovim povijesnim vremenima za Hrvatsku posvjedočili kolika je bila snaga njihova domoljublja. (Hina) žb 221457 MET jan 93