SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Kako protiv Iraka? Naslov: Clinton mora ojačati koaliciju Podnaslov:Novi američki predsjednik morat će, po mišljenju analitičara, znatno ojačati vodeću ulogu SAD da bi se održala klimava međunarodna koalicija kojoj je cilj obuzdati Saddama Piše: Carlo GIACOMO, Reuter WASHINGTON - Novi američki predsjednik morat će znatno ojačati vodeću ulogu SAD-a kako bi se održala klimava međunarodna koalicija udružena u nastojanju da se obuzda irački predsjednik Saddam Hussein, mišljenja su analitičari. Povodom najnovijih napada savezničkih aviona na iračke ciljeve, Clinton je opetovano izrazio svoju namjeru da nastavi sa već utvrđenom politikom prema Saddamu. Postoje, međutim, znakovi nemira unutar arapskog svijeta, regije u kojoj je vjerojatnost sloma koalicije najveća. Čak je i Rusija dala naslutiti svoje neslaganje s napadima koje su predvodili Amerikanci, te je sazvala sastanak Vijeća sigurnosti da bi se taj problem raspravio. Koalicija, koju su velikom mukom oformili Bush i njegov državni sekretar Baker, imala je 1991. godine presudnu ulogu u Zaljevskom ratu. Iračani su izbačeni iz Kuvajta te su utvrđeni uvjeti kako bi se obuzdale agresivne težnje Bagdada. Tri od pet stalnih članova Vijeća sigurnosti, SAD, Britanija i Francuska preuzele su tada vodeću ulogu, Rusija je akciju podržala dok je Kina svoje slaganje izrazila suzdržavanjem od veta. Bitan je bio i stav Turske i drugih arapskih zemalja kao što su Egipat i Saudijska Arabija, iako su umiješane bile i mnoge druge zemlje. Posljednju seriju napada vodile su SAD, Britanija i Francuska nakon što su saveznici zaključili da Irak stalno provocira te krši odredbe UN-a o prekidu vatre. Napadi su počeli u vrijeme izrazitog porasta islamskog fundamentalizma koji prijeti mnogim arapskim vladama i koji ističe anti-američke i anti-kolonijalističke motive. Arapska liga zatražila je od saveznika da smanje napade, u kojim su, po navodima Iraka, poginule do sada najmanje 43 osobe. Jordanski kralj Husein, koji se među prvima oglasio, izrazio je veliko nezadovoljstvo napadima koje su predvodili Amerikanci. "Naravno, koalicija postaje klimava", potvrđuje stručnjak za pitanja Srednjeg istoka Robert Hunter, iz Centra za međunarodne i strategijske studije, dodajući: "ovdje se vodi borba za srce i um arapskog svijeta". Međunaslov: Protiv dvostrukih mjerila Mnoge arapske zemlje koje su se prije dvije godine urotile protiv Iraka, prigovaraju sada dvostrukom standardu zbog ponovnog napada na Irak dok se istovremeno zapadne snage sramežljivo suzdržavaju upotrijebiti vojnu silu da bi pomogle Muslimanima u Bosni ili uvesti sankcije protiv Izraela kako bi ga prisilile da ponovno primi Palestince deportirane u Libanon. Možda će Clintonu, koji je obećao čvršću politiku glede Bosne, biti lakše odgovoriti na ovakvu kritiku. Postoji, također i upitanost, čak i među američkim stručnjacima, nisu li saveznici prekoračili ovlasti UN-a upotrebljavajući silu protiv radarskih postaja koje se nalaze u zoni zabrane letenja južno od 32 paralele koja je ustanovljena kako bi se zaštitili Muslimani Šiiti. Jedan je analitičar američke vlade izjavio da je povezanost među saveznicima bila veća od očekivane, iako priznaje da će je biti teško održati..."Morat ćemo znatno ojačati vodeću ulogu". Sada već bivši državni sekretar Lawrence Eagleburger nedavno je izrazio sličnu bojazan: " S vremenom bi međunarodna zajednica mogla izgubiti volju da ostane pri sankcijama". Hunter je mišljenja da bi Clinton mogao zadobiti trajnu podršku UN-a za nastavak vojne intervencije protiv Iraka, bude li se zahtjev postavio na pravi način. No svatko tko očekuje da će uskoro smiriti Saddama, koji je dokazao da se može održati na vlasti i duže od svog starog protivnika Busha, biti će veoma razočaran, ističu analitičari. "Moramo se suočiti sa činjenicom da će se u 2000. godini a možda i kroz slijedeća desetljeća, od američkih oružanih snaga zahtjevati da obuzdaju Irak i Iran", napisao je u Washington Postu profesor Anthony Cordesman sa sveučilišta u Georgetownu. Analitičar Bushove vlade koji je tražio da ostane anoniman, složio se izjavljujući u interviewu Reutersu: "Amerika se mora pomiriti sa činjenicom da će kriza sa Irakom biti dugotrajna".SAD su razmatrale i planove općeg napada na Sadama, no to je, kako dodaje, "prevelik zalogaj" - nemoguće je postići konsenzus za to i u okviru SAD i unutar međunarodne zajednice. (Hina) br 221726 MET jan 93