PRVI SASTANAK PARLAMENTARACA HRVATSKE I BIH

ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Prvi sastanak na parlamentarnoj razini predstavnika Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske i delegacije Skupštine Republike BiH, održan danas poslije podne u Zagrebu, zaključen zajedničkim stajalištem da je prijeko potrebna što čvršća povezanost dviju država i razvijanje daljnje suradnje, a Hrvati i Muslimani BiH pozvani su da prevladaju sve nesuglasice i da hitno prekinu sve međusobne sukobe. Delegaciju Skupštine BiH dočekali su potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku dr. Žarko Domljan i potpredsjednik Odbora Božidar Petrač te članovi Odbora akademik Dalibor Brozović, dr. Savka Dabčević Kučar, Ivica Račan, mr. Ivo Škrabalo i Muhamed Zulić, a sastanku su bili nazočni i predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Luka Bebić, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina dr. Ljubomir Antić te ambasador Republike Hrvatske u Republici BiH Zdravko Sančević. Od najavljenih šest članova delegacije bosansko-hercegovačke Skupštine stigli su samo predsjednik Skupštine Miro Lazović i zastupnik u Skupštini i predsjednik ujedinjene opozicije BiH akademik Muhamed Filipović. Miro Lazović je nedolazak ostalih objasnio time što su oni, vrativši se iz posjeta Francuskoj, otišli posjetiti svoje izbjegle obitelji koje nisu vidjeli mjesecima. Taj je nedolazak ipak pobudio negodovanje pojedinih članova hrvatskoga izaslanstva koji su upozorili da je brojnost delegacije posljedica toga što su očekivali da će današnjem razgovoru biti nazočni predstavnici svih triju naroda koji čine Skupštinu BiH. Na to je akademik Filipović kazao da Skupština BiH predstavlja političke stranke a ne narode, te da je sastanku nazočan predsjednik Skupštine koji je, s obzirom na svoju funkciju, ovlašten razgovarati u ime Skupštine. U razgovoru o rezultatima ženevskih pregovora o ustrojstvu BiH oba su se izaslanstva suglasila da načelno prihvaćaju ondje utvrđene ustavne principe. No, Miro Lazović je pripomenuo da je teritorijalno razgraničenje provincija, po njegovu sudu, rađeno na etničkom principu te je dodao da HDZ BiH treba prihvatiti načelo pariteta u toj državi. "Problem je što neki na terenu prejudiciraju ženevski stav i proglašavaju provincije srpskima, muslimanskima ili hrvatskima, a svako rješenje koje postavlja jednonacionalnu vlast u provincijama ide na štetu BiH", rekao je Lazović. Dodao je još da će "proglašavanje provincija hrvatskima dovesti do sukoba Hrvata i Muslimana", te da su, po njegovim saznanjima, u Mostaru smijenjeni svi kadrovi muslimanske nacionalnosti. Na to je dr. Domljan uzvratio kako hrvatsko izaslanstvo ne predstavlja HDZ nego hrvatski Sabor, i da HDZ u Hrvatskoj i HDZ u BiH nisu jedna stranka te je upozorio da se hrvatski Sabor ne može upletati u unutrašnje pitanje bilo koje druge države, pa dakle ni BiH. Akademik Filipović je rekao da "od odnosa BiH i Hrvatske može ovisiti sudbina čitavoga balkanskog prostora", istaknuvši kako sukobi Muslimana i Hrvata u BiH idu u prilog samo velikosrpskom agresoru. Dodao je još da stvaranje državno-pravnih suvereniteta na teritoriju Republike BiH "vodi u sukob Muslimana i Hrvata", čime se, rekao je, daje i legitimitet stvaranju velike Srbije. Podsjetivši što je sve Hrvatska učinila u ovom ratu za BiH, dr. Savka Dabčević Kučar je kazala da BiH može očuvati jedino zajednički otpor agresoru čime će se "spriječiti velikosrpsko prodiranje preko Drine". Ona je ženevske sporazume ocijenila kao "kupovanje vremena Srbiji" te ustvrdila da međunarodna zajednica svoja politička nastojanja treba podržati ciljnim zračnim napadima. S njezinim se stavovima suglasio akademik Filipović dodajući da "ženevska rješenja idu na zaleđivanje postojećeg stanja" nakon čega će se, po njegovom mišljenju, nastaviti raditi na stvaranju velike Srbije. Napomenuvši kako je "dubina drame u BiH vidljiva i za ovim stolom", Ivica Račan je upitao omogućava li stvaranje provincija ravnopravnost naroda ili pak ide k teritorijalnoj podjeli BiH. No, akademik Brozović je kazao da provincije nisu "ozakonjenje srpskih osvajanja" već da predstavljaju "jedno kompromisno rješenje". Predsjednik bosansko-hercegovačke Skupštine Lazović podržao je stavove hrvatskih parlamentaraca istaknuvši da se zalaže za cjelovitu BiH i da ne pristaje na njenu nacionalnu podjelu. Na završetku dvosatna razgovora ambasador Sančević je napomenuo da je riječ o spasu i obrani naroda, pa dakle i hrvatskog naroda u BiH, te dodao kako je je interes hrvatske države u BiH spriječiti "opadanje broja hrvatskog naroda u toj državi". "U interesu Republike Hrvatske je jačanje države Bosne i Hercegovine", zaključio je ambasador Sančević. (Hina) mć 191819 MET jan 93