83 NOBELOVCA POTPISALA APEL ZA MIR U BIH I STABILNOST NA BALKANU

ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Osamdeset i tri nobelovca poptisala su od svibnja prošle godine do danas apel za mir u Bosni i Hercegovini i stabilnost na Balkanu, saznaje Hina u Hrvatskoj hercegovačkoj zajednici "Hereceg-Stjepan" u Zagrebu, pokrovitelju akcije. Među prvim potpisnicima, svjetskim uglednicima znanosti, književnosti, humanizma i mira, imena su dvostrukog laureata Linusa Paulinga, našeg nobelovca Vladimira Preloga, petorice dobitnika za mir (L. Pauling, Norman Borlaug, Desmond Tutu, Adolfo Perez Esquivel i Elie Wiesel), itd. Apel iz koga je "stala" svjetska intelektualna vrhuška upućen je do sada vodećim državnicima i ministrima vanjskih poslova najvažnijih država, vodstvu UN-a i EZ-a. Također, primili su ga bivši predsjednički kandidati SAD-a, gotovo svi američki senatori i neki kongresmeni, utjecajni političari poput Margaret Thacher, Ronalda Reagana i drugi. Predsjednik HAZU-a Ivan Supek uputio ga je na adrese četrdesetak svjetskih akademija, putem rektorata Sveučilišta u Zagrebu upućen je u svjetske sveučilišne centre. Preko Međunarodne konferencije za zaštitu ljudskih prava u Zagrebu primila ga je većina muslimanskih zemalja. Osobito je dosta pomogao Hrvatski informativni centar iz New Yorka. Dr. Zvonimir Maksić, znanstvenik Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu, koji s dr. Miljenkom Primorcem vodi cijelu akciju, ocjenjuje dosadašnje odjeke akcije vrlo zadovoljavajućim, te citira neke od odgovora koje su dobili. Njemački kancelar Helmuth Kohl istaknuo je njemačku diplomatsku podršku i ogromnu humanitarnu pomoć. Predsjednik EZ-a Jacquse Delors poručio je da će "učiniti sve da se ova neprihvatljiva situacija okonča". Američki predsjednik Bill Clinton će se "zauzeti za bolju budućnost svima", a dojučerašnji potpredsjednik SAD-a Don Quayle precizira da njegova zemlja za događaje u BiH odgovornima drži politički i vojni vrh Beograda, osobito predsjednika Srbije Miloševića. Stoga se SAD, ističe Quayle, zauzimaju za zabranu vojnih letova nad BiH te za stavljanje srpskog naoružanja pod međunarodnu kontrolu. Nobelovci zahtjevaju trenutnu akciju protiv agresora i pomoć žrtvi, ocjenjujući kako se radi o "jednom od moralnih pitanja i kategoričkih imperativa našeg vremena". Oni pozivaju sve vlade da upotrijebe njihov utjecaj u zaustavljanju brutalnih napada srpsko-jugoslavenske armije, zauzimaju se za djelotvornu humanitarnu pomoć, i upozoravaju na opasnost proširenja rata na Balkanu, gdje Beograd ugnjetava manjine. Dr. Maksić upozorava na neobično žestok ton apela, te značaj da su nobelovci, odgovorni za svaku svoju riječ, pristali uz opis i poruke apela. Naime, u tekstu se imenuje agresor, osuđuje "etničko čišćenje" koje provode Srbi putem pogroma, traži da zemlje učinkovito spriječe i razoružaraju agresora, te označava Beograd kao epicentar nestabilnosti na Balkanu. Apel ne dopušta podjelu krivice na zaraćene strane, odbacuje uvriježenu prosudbu kako se radi o građanskom ratu. Na kraju, nobelovci pozivaju zapadne zemlje da otvore svoje granice za izbjeglice, te ih obvezuju da omoguće stradalnicima povrtatak u svoje domove. "Upravo jedan britanski nobelovac nije mogao prihvatiti apel zbog posljednje rečenice, držeći da bi otvaranje granica izbjeglicama moglo imati snažne posljedice", objašnjava dr. Maksić. Osim njega, "Herceg-Stjepan" je dobio još tri "odbijenice". Dr. Maksić zaključuje: "Vrhunski svjetski znanstvenici svjesni su odgovornosti i pažljivo poptisuju svoje javne stavove. Time je vrijednost potpisa ovog apela veća". (Hina) žb 191159 MET jan 93